Godišnji odmor nije dobra volja poslodavca, nego zakonsko pravo radnika. Ipak, to ne znači da radnik uvijek može sam odabrati kada će ga koristiti niti da svaki radnik ima isti broj dana godišnjeg.
Koliko godišnjeg imate ovisi o zakonskom minimumu, vašem rasporedu radnog vremena te eventualno povoljnijim pravima iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. O rasporedu korištenja godišnjeg odmora u pravilu odlučuje poslodavac, ali i tu postoje pravila koja mora poštovati.
U ovom vodiču objašnjavamo koliko godišnjeg odmora najmanje imate, kada stječete puno pravo, kako se računa razmjerni dio, tko određuje termin i kako godišnji možete koristiti u dijelovima.
Službeni naziv
Službeni naziv prava je godišnji odmor, a uređuje ga Zakon o radu. Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.
Brzi pregled
| Pitanje | Odgovor |
|---|---|
| Koliko godišnjeg najmanje pripada radniku? | Najmanje 4 tjedna godišnje. |
| Koliko je to dana? | Kod rada 5 dana tjedno zakonski minimum je u pravilu 20 radnih dana, a kod rada 6 dana tjedno 24 radna dana. |
| Može li pripadati više? | Da. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu odrediti povoljnije pravo. |
| Kada se stječe pravo na puni godišnji? | Kod prvog zaposlenja ili nakon prekida između dva radna odnosa dužeg od 8 dana – nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca. |
| Što ako još nemam pravo na puni godišnji? | Pripada razmjerni dio – 1/12 godišnjeg za svaki mjesec rada. |
| Tko određuje kada idem na godišnji? | Raspored u pravilu određuje poslodavac, uzimajući u obzir organizaciju rada i mogućnosti odmora radnika. |
| Koliko ranije moram znati termin? | Poslodavac vas mora obavijestiti najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg. |
| Mogu li jedan dan uzeti kad ja želim? | Da, jedan dan godišnjeg možete koristiti po svojoj želji ako poslodavca obavijestite najmanje 3 dana ranije, osim ako to onemogućuju posebno opravdani razlozi na strani poslodavca. |
| Mogu li godišnji koristiti u dijelovima? | Da. U pravilu se tijekom godine koriste najmanje 2 tjedna neprekidno, osim ako se radnik i poslodavac drukčije dogovore. |
| Dobivam li plaću dok sam na godišnjem? | Da. Godišnji odmor je plaćen. |
Zakonski minimum od četiri tjedna potvrđuju i Ministarstvo rada i Hrvatski sabor; Ministarstvo pojašnjava da to kod petodnevnog radnog tjedna znači 20, a kod šestodnevnog 24 radna dana. Pravila o rasporedu, obavijesti 15 dana unaprijed i jednom danu po izboru radnika propisana su Zakonom o radu.
Važno: Četiri tjedna godišnjeg ne znači automatski „20 dana” za svakoga. Godišnji se utvrđuje prema broju radnih dana u vašem tjednom rasporedu, a kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor o radu mogu vam dati i više od zakonskog minimuma.
Tko ima pravo na godišnji odmor?
Pravo na plaćeni godišnji odmor ima radnik za svaku kalendarsku godinu. To pravo ne ovisi o tome radi li radnik puno ili nepuno radno vrijeme – kod određivanja godišnjeg važan je raspored radnih dana, a ne samo broj sati koje radnik dnevno radi.
Ako ste se prvi put zaposlili ili ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, pravo na puni godišnji odmor kod tog poslodavca stječete nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa. Do tada imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Ako vam radni odnos prestaje tijekom godine, za tu kalendarsku godinu u pravilu imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, bez obzira na to koliko ste dugo tijekom te godine radili kod tog poslodavca.
Važno: Radnik se ne može valjano odreći godišnjeg odmora niti se s poslodavcem može unaprijed dogovoriti da će umjesto godišnjeg dobiti novac. Naknada za neiskorišteni godišnji isplaćuje se kod prestanka ugovora o radu ako godišnji nije iskorišten.
Koliko dana godišnjeg odmora imam?
Zakonski minimum nije određen kao isti broj dana za sve radnike, nego kao najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora.
To u praksi znači:
| Tjedni raspored rada | Zakonski minimum |
|---|---|
| Radite 5 dana tjedno | 20 radnih dana |
| Radite 6 dana tjedno | 24 radna dana |
Broj dana utvrđuje se prema vašem tjednom rasporedu radnog vremena. Zato četiri tjedna godišnjeg ne znači automatski 20 dana za svakog radnika.
Možete li imati više od zakonskog minimuma?
Da. Više dana godišnjeg odmora može biti određeno:
- kolektivnim ugovorom
- sporazumom radničkog vijeća i poslodavca
- pravilnikom o radu
- ugovorom o radu.
Zato, ako želite znati točan broj dana koji pripada baš vama, nije dovoljno provjeriti samo Zakon o radu. Provjerite i kolektivni ugovor koji se na vas primjenjuje, pravilnik o radu i svoj ugovor o radu.
Tko ima najmanje pet tjedana?
Zakon posebno propisuje najmanje pet tjedana godišnjeg odmora za maloljetnog radnika te za radnika koji radi na poslovima na kojima ga ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja.
Dječok primjer: Ako radite od ponedjeljka do petka i kod vašeg poslodavca nije određeno povoljnije pravo, četiri tjedna godišnjeg znače najmanje 20 radnih dana. Ako pravilnik ili kolektivni ugovor određuje, primjerice, dodatne dane prema stažu, djeci, uvjetima rada ili drugim kriterijima, vaš godišnji može biti duži.
Kada imam pravo na puni, a kada na razmjerni godišnji?
Ako se prvi put zaposlite ili ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, pravo na puni godišnji odmor kod tog poslodavca stječete nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa. Dok taj uvjet nije ispunjen, imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Razmjerni dio iznosi 1/12 ukupnog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Kako se računa razmjerni godišnji?
Ako biste za cijelu godinu imali pravo na 20 dana godišnjeg, izračun izgleda ovako:
| Trajanje radnog odnosa | Izračun | Razmjerni godišnji |
|---|---|---|
| 1 mjesec | 20 × 1/12 | 2 dana |
| 2 mjeseca | 20 × 2/12 | 3 dana |
| 3 mjeseca | 20 × 3/12 | 5 dana |
| 4 mjeseca | 20 × 4/12 | 7 dana |
| 5 mjeseci | 20 × 5/12 | 8 dana |
Kod računanja vrijedi pravilo zaokruživanja: najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan, a najmanje polovica mjeseca rada na cijeli mjesec.
Dječok primjer: Ako ste zaposleni tri mjeseca, a puni godišnji kod vašeg poslodavca iznosi 20 dana, pripada vam 3/12 od 20 dana = 5 dana godišnjeg odmora.
A što ako mi radni odnos prestaje tijekom godine?
Tu postoji važna iznimka. Ako vam tijekom kalendarske godine prestaje radni odnos, za tu godinu imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, bez obzira na to jeste li kod tog poslodavca već radili šest mjeseci ili dulje.
Isto vrijedi kod promjene poslodavca tijekom godine — kod svakog poslodavca ostvaruje se razmjerni dio godišnjeg za razdoblje rada kod njega.
Ako prije prestanka radnog odnosa ne stignete iskoristiti godišnji koji vam pripada, poslodavac mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, razmjerno broju neiskorištenih dana.
Važno: Kod računanja razmjernog godišnjeg ne polazi se nužno od zakonskih 20 dana. Računa se od punog broja dana koji bi baš tom radniku pripadao kod tog poslodavca. Ako vam, primjerice, prema kolektivnom ugovoru ili pravilniku pripada 26 dana, razmjerni dio računa se od 26, a ne od 20.
Tko određuje kada koristim godišnji?
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac. To znači da radnik u pravilu ne može sam jednostrano odlučiti da će određene dane koristiti godišnji odmor. Poslodavac raspored mora utvrditi u skladu sa Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Pri određivanju rasporeda poslodavac mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada, ali i mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. Dakle, potrebe poslodavca jesu važne, ali Zakon ne polazi od toga da se želje i mogućnosti radnika potpuno zanemaruju.
Koliko ranije moram znati kada idem na godišnji?
Poslodavac vas mora najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora obavijestiti:
- koliko godišnjeg odmora koristite
- u kojem razdoblju ga koristite.
Ne postoji obveza da svaki radnik već do 30. lipnja dobije cijeli godišnji raspored u ruke. Do tog datuma poslodavac mora imati utvrđen raspored, dok konkretnog radnika o njegovu korištenju mora obavijestiti najmanje 15 dana unaprijed.
Mogu li tražiti godišnji baš u terminu koji želim?
Možete zatražiti određeni termin, ali to samo po sebi ne znači da ga poslodavac mora odobriti. Kod rasporeda mora uskladiti potrebe organizacije rada i mogućnosti odmora radnika.
Ako se okolnosti naknadno promijene, radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o drukčijem terminu od prvotno planiranog. Ministarstvo pritom upozorava da treba poštovati obvezu obavještavanja radnika najmanje 15 dana prije korištenja.
Dječok praktična napomena: Ako želite određeni termin godišnjeg, zahtjev pošaljite pisanim putem – primjerice e-mailom ili kroz sustav koji poslodavac koristi. Tako imate jasan trag kada ste termin zatražili i što vam je odgovoreno.
Imam li ipak jedan dan koji mogu sam odabrati?
Da. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada želi, uz uvjet da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana unaprijed.
Postoji ipak iznimka: poslodavac to može onemogućiti ako postoje posebno opravdani razlozi na njegovoj strani.
Važno: To nije isto što i pravilo da radnik može sam odabrati cijeli godišnji. Posebno pravo slobodnog izbora odnosi se na jedan dan godišnjeg odmora.
Što ako radim kod dva ili više poslodavaca?
Ako radnik radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, a poslodavci se ne mogu dogovoriti da godišnji koristi istodobno, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.
Mogu li godišnji koristiti u dijelovima?
Da. Godišnji odmor ne morate nužno iskoristiti odjednom. Ako ga koristite u dijelovima, opće je pravilo da tijekom kalendarske godine za koju ostvarujete pravo na godišnji iskoristite najmanje dva tjedna neprekidno. To vrijedi ako imate pravo na godišnji odmor duži od dva tjedna.
Međutim, radnik i poslodavac mogu se drukčije dogovoriti. To znači da se mogu dogovoriti da tijekom godine ne koristite dva tjedna neprekidno, nego primjerice nekoliko kraćih razdoblja godišnjeg odmora. Za takav raspored potrebna je suglasnost obje strane.
Znači li to da moram obavezno uzeti dva tjedna odjednom?
Ne baš uvijek.
Ako nema drukčijeg dogovora, vrijedi pravilo o najmanje dva tjedna neprekidnog godišnjeg tijekom godine. Ali ako se vi i poslodavac dogovorite drukčije, godišnji možete koristiti i u kraćim dijelovima. Ministarstvo rada izričito navodi da takav dogovor može obuhvatiti i korištenje dijela godišnjeg kraćeg od dva tjedna.
Dječok primjer: Imate 24 dana godišnjeg odmora. Ne morate nužno uzeti svih 24 dana zajedno. Možete, primjerice, dio koristiti ljeti, nekoliko dana tijekom godine i ostatak kasnije. Ako nećete koristiti najmanje dva tjedna neprekidno, potrebno je da se o takvom rasporedu dogovorite s poslodavcem.
Što je s ostatkom godišnjeg?
Dio godišnjeg koji niste iskoristili u godini za koju vam pripada može se, pod zakonskim uvjetima, prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu i u pravilu iskoristiti najkasnije do 30. lipnja.
Ali tu odmah stavljamo link dalje, jer za stari godišnji postoje važne iznimke i posebne situacije koje ćemo objasniti u zasebnom vodiču:
Stari godišnji – mogu li koristiti godišnji iz prošle ili pretprošle godine? →
Važno: Pravilo „do 30. lipnja” nije dovoljno za odgovor na svaki slučaj. Kod bolesti, rodiljnih i roditeljskih prava te drugih određenih odsutnosti mogu vrijediti posebna pravila, zato te situacije obrađujemo zasebno. Ministarstvo rada ih također vodi kao posebna pitanja primjene Zakona o radu.
Koji se dani računaju u godišnji odmor?
Godišnji odmor računa se prema radnim danima iz vašeg tjednog rasporeda radnog vremena. Zato nije presudno je li neki dan ponedjeljak, subota ili nedjelja, nego jeste li prema rasporedu toga dana trebali raditi.
| Situacija | Računa li se u godišnji? |
|---|---|
| Dan kada biste prema rasporedu trebali raditi | Da |
| Slobodan dan prema vašem rasporedu | Ne |
| Blagdan ili zakonom određeni neradni dan | U pravilu ne |
| Bolovanje koje je utvrdio liječnik | Ne |
| Plaćeni dopust | Ne |
Računaju li se subota i nedjelja?
Ovisi o vašem rasporedu rada.
Ako radite od ponedjeljka do petka, subota i nedjelja nisu radni dani prema vašem rasporedu pa se ne troše kao dani godišnjeg odmora. Ako, primjerice, radite u smjenama i subota ili nedjelja prema rasporedu jest vaš radni dan, taj se dan može računati kao dan godišnjeg.
Dječok primjer: Ako koristite godišnji od ponedjeljka do nedjelje, a inače radite pet dana tjedno od ponedjeljka do petka, potrošit ćete 5 dana godišnjeg, a ne 7.
Što ako je tijekom godišnjeg blagdan?
Blagdani i zakonom određeni neradni dani u pravilu se ne uračunavaju u godišnji odmor.
Postoji posebna situacija: ako ste prema svom rasporedu baš na blagdan trebali raditi, ali ste na vlastiti zahtjev toga dana koristili godišnji, taj se dan može uračunati u godišnji odmor.
Što ako se razbolim dok sam na godišnjem?
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Ministarstvo rada dodatno pojašnjava da radnik koji se razboli tijekom godišnjeg može, ali ne mora, prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog bolovanja. Ako ga prekine, o privremenoj nesposobnosti treba obavijestiti poslodavca, a za korištenje preostalog godišnjeg poslije treba ponovno dogovoriti termin odnosno dobiti novu odluku ili rješenje o korištenju godišnjeg.
Važno: Ako tijekom godišnjeg otvorite bolovanje, preostali dani godišnjeg ne nastavljaju se automatski odmah nakon završetka bolovanja. Termin nastavka godišnjeg treba ponovno uskladiti s poslodavcem.
A što ako se razboli dijete ili član obitelji?
To već ne bih ovdje širili jer ovisi o tome postoji li pravo na privremenu spriječenost za rad radi njege i pod kojim uvjetima. To ćemo posebno objasniti u vodiču:
Bolovanje zbog njege djeteta ili člana obitelji →
i u praktičnom vodiču:
Godišnji ili bolovanje – što kada se netko razboli? →
Koliku naknadu dobivam dok sam na godišnjem?
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora imate pravo na naknadu plaće.
Visina te naknade može biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali ne smije biti niža od prosječne mjesečne plaće koju ste ostvarili u prethodna tri mjeseca, uključujući primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.
Što ako u prethodna tri mjeseca nisam radio/la?
Ako u prethodna tri mjeseca niste ostvarivali plaću — primjerice zato što ste bili na rodiljnom ili roditeljskom dopustu — Ministarstvo rada navodi da se naknada određuje prema plaći koju biste u tom razdoblju ostvarili da ste radili, odnosno prema ugovorenoj/osnovnoj plaći sa stalnim dodacima.
Dječok primjer: Ako ste se upravo vratili s roditeljskog dopusta i odmah koristite godišnji, činjenica da prethodna tri mjeseca niste primali redovnu plaću ne znači da ćete za godišnji ostati bez naknade ili da će se ona računati iz roditeljske naknade. Gleda se plaća koju biste ostvarili da ste radili.
Mogu li umjesto godišnjeg tražiti novac?
Dok radni odnos traje — ne.
Godišnji odmor služi tome da ga radnik stvarno koristi i ne može se unaprijed zamijeniti isplatom novca. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor dolazi u obzir kada ugovor o radu prestaje, a radniku su ostali dani godišnjeg koje nije iskoristio. Tada poslodavac mora isplatiti naknadu razmjerno broju preostalih dana.
Važno: Nemojte miješati naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i naknadu za neiskorišteni godišnji kod prestanka radnog odnosa. To su dvije različite situacije.
Za ovu drugu situaciju imamo zaseban vodič:
Neiskorišteni godišnji kod prestanka radnog odnosa →
Može li mi godišnji odmor propasti?
Može se dogoditi da neiskorišteni godišnji više ne možete koristiti, ali odgovor ovisi o tome za koju godinu je godišnji, zašto nije iskorišten i jeste li bili odsutni s rada zbog posebnih razloga.
Opće je pravilo da se neiskorišteni dio godišnjeg odmora može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja te godine.
Međutim, kod određenih odsutnosti — posebno rodiljnog i roditeljskog dopusta — vrijede posebna pravila pa sam datum 30. lipnja nije dovoljan da se odgovori na svaki slučaj. Ministarstvo rada takve situacije posebno obrađuje u svojim tumačenjima.
Važno: Ako imate godišnji iz prošle ili čak pretprošle godine, nemojte automatski zaključiti ni da ga još možete koristiti ni da je sigurno propao. Bitno je zašto nije iskorišten i kada ste se vratili na rad.
Za to imamo poseban vodič:
Stari godišnji – mogu li koristiti godišnji iz prošle ili pretprošle godine? →
Što poslodavac ne smije napraviti s godišnjim odmorom?
Poslodavac ne smije dogovorom s radnikom ukinuti pravo na godišnji odmor niti ga tijekom trajanja radnog odnosa jednostavno zamijeniti isplatom novca. Sporazum kojim se radnik odriče godišnjeg odmora ili pristaje na novac umjesto korištenja godišnjeg ništetan je. Novčana naknada za neiskorišteni godišnji predviđena je kada ugovor o radu prestaje.
Poslodavac također ne može u godišnji uračunati dane koji se prema Zakonu ne računaju kao godišnji, primjerice razdoblje bolovanja koje je utvrdio liječnik ili dane plaćenog dopusta. Blagdani i zakonom određeni neradni dani također se u pravilu ne uračunavaju, uz posebnu iznimku koju smo ranije objasnili za radnika koji bi toga dana prema rasporedu trebao raditi, a na svoj zahtjev koristi godišnji.
Ne može vam ni odrediti manje od zakonskog minimuma godišnjeg odmora. Za većinu radnika minimum je četiri tjedna, dok za neke skupine vrijedi najmanje pet tjedana; kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom može biti određeno više, ali ne manje od zakonskog minimuma.
Mora li radnik raditi dok je na godišnjem?
Godišnji odmor služi odmoru od rada. Ministarstvo upravo kroz tu svrhu objašnjava zašto se radnik prava na godišnji ne može odreći.
Samo to što vas je poslodavac jednom nazvao ili poslao poruku nije isto što i stvarno obavljanje rada. Ali ako se od vas tijekom odobrenog godišnjeg očekuje da redovito odgovarate na poslovne poruke, izvršavate zadatke, sudjelujete na sastancima ili na drugi način radite, tada se opravdano postavlja pitanje koristite li godišnji odmor stvarno kao odmor.
Dječok praktična napomena: Ako se od vas tijekom godišnjeg traži stvarni rad, sačuvajte poruke, e-mailove i evidenciju obavljenih zadataka. Ako kasnije nastane spor oko toga jeste li godišnji stvarno koristili, pisani trag može biti važan.
Najčešća pitanja
Može li me poslodavac prisiliti da idem na godišnji kada njemu odgovara?
Raspored godišnjeg u pravilu određuje poslodavac, ali mora poštovati pravila Zakona, utvrditi raspored najkasnije do 30. lipnja te uzeti u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti radnika za odmor. O konkretnom korištenju mora vas obavijestiti najmanje 15 dana unaprijed.
Mogu li sam odlučiti da sutra uzimam godišnji?
Za cijeli godišnji ili nekoliko dana — u pravilu ne. Ali za jedan dan godišnjeg odmora radnik ima posebno pravo odabrati dan, uz obavijest poslodavcu najmanje tri dana unaprijed. Poslodavac ga može onemogućiti samo zbog posebno opravdanih razloga na svojoj strani.
Može li mi poslodavac platiti godišnji pa da nastavim raditi?
Ne dok radni odnos traje. Pravo na godišnji treba se koristiti, a sporazum o isplati umjesto godišnjeg je ništetan. Iznimka je naknada za neiskorištene dane kada ugovor o radu prestaje.
Može li mi godišnji biti kraći zato što radim nepuno radno vrijeme?
Samo nepuno radno vrijeme ne znači automatski manji broj dana godišnjeg. Kod utvrđivanja godišnjeg važan je tjedni raspored radnih dana, a ne samo broj sati koje radite.
Kome se mogu obratiti ako mi poslodavac uskraćuje godišnji?
Za nadzor primjene propisa o radnom vremenu i korištenju godišnjeg odmora nadležna je Inspekcija rada Državnog inspektorata. Državni inspektorat izričito navodi godišnji odmor među područjima koja nadzire.
Državni inspektorat – podnošenje prijave →
Službeni izvori: Zakon o radu – Narodne novine →, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – Zakon o radu: najčešća pitanja i odgovori →, Ministarstvo rada – Stjecanje prava na puni i razmjerni dio godišnjeg odmora →, Državni inspektorat – Sektor inspekcije rada →.
Pravni temelj
Pravo na godišnji odmor uređeno je Zakonom o radu. Zakon propisuje minimalno trajanje godišnjeg odmora, stjecanje punog i razmjernog prava, način korištenja, prijenos neiskorištenog dijela, naknadu plaće za vrijeme godišnjeg te naknadu za neiskorišteni godišnji kod prestanka radnog odnosa. Povoljnija prava za radnika mogu biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Dječok napomena:
Godišnji odmor na prvi pogled djeluje jednostavno, ali odgovor često ovisi o vašem rasporedu rada, datumu zaposlenja ili prestanka radnog odnosa te pravilima koja vrijede kod konkretnog poslodavca. Zato, osim Zakona o radu, uvijek provjerite i svoj ugovor o radu, pravilnik te kolektivni ugovor ako se na vas primjenjuje. Ako imate stari godišnji, vraćate se s porodiljnog ili roditeljskog dopusta ili vam prestaje radni odnos, otvorite i poseban Dječok vodič za tu situaciju.