Dajete otkaz, dobili ste otkaz, istječe vam ugovor na određeno ili odlazite kod drugog poslodavca, a ostalo vam je nekoliko dana godišnjeg?
Ti dani ne moraju jednostavno „nestati”.
Ako do dana prestanka ugovora o radu niste iskoristili godišnji odmor koji vam pripada, poslodavac vam je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, razmjerno broju dana koji su ostali.
Ali prije toga treba utvrditi koliko vam godišnjeg za godinu prestanka uopće pripada, jer kod prestanka radnog odnosa za tu godinu u pravilu imate pravo na razmjerni dio godišnjeg, a ne automatski na cijeli godišnji.
Službeni naziv
Službeni naziv je naknada za neiskorišteni godišnji odmor.
Zakon o radu propisuje da je u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac radniku koji nije iskoristio godišnji odmor dužan isplatiti naknadu umjesto njegova korištenja. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Brzi pregled
| Pitanje | Kratki odgovor |
|---|---|
| Ostao mi je godišnji kad prestajem raditi. Propada li? | Ne, ako je riječ o godišnjem na koji još imate pravo. Neiskorišteni dani moraju se isplatiti. |
| Imam li za godinu prestanka cijeli godišnji? | U pravilu ne – pripada vam razmjerni dio godišnjeg za tu kalendarsku godinu. |
| Kako se računa razmjerni godišnji? | 1/12 punog godišnjeg za svaki mjesec trajanja radnog odnosa u toj godini, uz zakonska pravila zaokruživanja. |
| Mogu li godišnji iskoristiti prije odlaska? | Možete ga koristiti ako ga poslodavac tako rasporedi prije prestanka radnog odnosa. |
| Ako ga ne stignem koristiti? | Poslodavac mora isplatiti naknadu za preostale dane. |
| Vrijedi li to ako ja dam otkaz? | Da. |
| Vrijedi li kod otkaza od poslodavca? | Da. |
| Vrijedi li kod isteka ugovora na određeno? | Da. |
| Mogu li prenijeti godišnji starog poslodavca novom? | Ne. Svaki poslodavac zasebno uređuje godišnji koji vam kod njega pripada. |
| Iskoristio/la sam više dana nego što mi razmjerno pripada. Moram li vratiti novac? | Poslodavac nema pravo tražiti povrat naknade plaće za više iskorištenog godišnjeg koji vam je sam omogućio. |
| Može li mi poslodavac tijekom radnog odnosa platiti godišnji umjesto da ga koristim? | Ne. Isplata umjesto korištenja dopuštena je zbog prestanka ugovora o radu. |
Koliko godišnjeg imam u godini u kojoj mi prestaje radni odnos?
Kod prestanka radnog odnosa vrijedi posebno pravilo.
Za kalendarsku godinu u kojoj vam radni odnos prestaje imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, bez obzira na to koliko ste dugo prije toga radili kod tog poslodavca.
Razmjerni dio određuje se kao 1/12 ukupnog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa u toj kalendarskoj godini.
Pri računanju se najmanje polovica dana zaokružuje na cijeli dan, a najmanje polovica mjeseca rada na cijeli mjesec.
Dječok primjer
Kod vašeg poslodavca puni godišnji iznosi 24 radna dana.Radni odnos prestaje nakon šest mjeseci rada u toj kalendarskoj godini.
Računica je:
24 ÷ 12 × 6 = 12 dana godišnjeg.
Ako ste od tih 12 dana već iskoristili 8, ostaju vam 4 dana koje prije prestanka možete iskoristiti prema rasporedu godišnjeg ili vam ih, ako ostanu neiskorišteni do prestanka ugovora, poslodavac mora isplatiti.
Važno: Nemojte gledati samo koliko vam u kadrovskoj evidenciji početkom godine piše „godišnji 24 dana”. Ako tijekom godine prestajete raditi, prvo se mora utvrditi razmjerni godišnji koji vam stvarno pripada do prestanka radnog odnosa.
Što ako sam već iskoristio cijeli godišnji, a onda dam otkaz?
Može se dogoditi da vam je poslodavac ranije tijekom godine omogućio korištenje većeg broja dana godišnjeg nego što vam na kraju, zbog prestanka radnog odnosa, pripada kao razmjerni dio.
U tom slučaju poslodavac nema pravo od vas tražiti povrat naknade plaće koja vam je isplaćena za tako iskorišteni godišnji. To pravilo Ministarstvo navodi u svojim službenim smjernicama o Zakonu o radu.
Dječok primjer: Početkom ljeta iskoristili ste 20 dana godišnjeg, a nekoliko mjeseci poslije radni odnos prestaje pa bi vam prema razmjernom izračunu za tu godinu pripadalo samo 16 dana. Ako vam je poslodavac omogućio korištenje svih 20, ne može naknadno tražiti da mu vratite naknadu plaće za četiri dana viška.
Moram li potrošiti godišnji prije zadnjeg dana rada?
Ne postoji pravilo prema kojem radnik u svakoj situaciji sam odlučuje:
„Imam još deset dana, od sutra više ne dolazim.” 😂
Raspored korištenja godišnjeg određuje poslodavac, uz poštovanje Zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika i ugovora o radu. Radnika o trajanju i vremenu korištenja godišnjeg mora obavijestiti najmanje 15 dana prije početka korištenja.
Ako prije prestanka radnog odnosa postoji dovoljno vremena, godišnji se može iskoristiti prije odlaska ako ga poslodavac tako rasporedi.
Ako ga do dana prestanka ugovora ipak ne iskoristite, poslodavac više ne može „čuvati” te dane za poslije – mora za pripadajući neiskorišteni godišnji isplatiti naknadu.
Može li poslodavac odlučiti da prvo iskoristim godišnji pa onda odem?
Dok radni odnos traje, poslodavac odlučuje o rasporedu godišnjeg odmora prema pravilima Zakona. Zato može odrediti korištenje godišnjeg prije prestanka ako su ispunjena pravila o rasporedu i obavještavanju radnika.
Ali ako godišnji ostane neiskorišten na dan prestanka ugovora, više nema mogućnosti da ga koristite kod tog poslodavca. Tada nastaje obveza isplate naknade.
Dječok praktična napomena: Čim znate datum prestanka radnog odnosa, zatražite pisanim putem podatak koliko godišnjeg imate, koliko ste iskoristili i koliko vam prema razmjernom obračunu ostaje. Tako se zadnji dan nećete iznenaditi potpuno drukčijom računicom.
Što ako ja dam otkaz?
Pravilo o neiskorištenom godišnjem nije vezano samo uz slučaj kada vam poslodavac daje otkaz.
Zakon govori općenito o prestanku ugovora o radu. Ako vam na dan prestanka ostane godišnji koji vam pripada, poslodavac ga mora obračunati i isplatiti.
Dakle, to vrijedi i kada radni odnos prestaje nakon otkaza koji ste dali vi.
Što ako mi poslodavac da otkaz?
Isto osnovno pravilo.
Ako do prestanka radnog odnosa iskoristite pripadajući godišnji – nema naknade za te iskorištene dane.
Ako vam dio pripadajućeg godišnjeg ostane – za njega se isplaćuje naknada.
Što ako mi samo istječe ugovor na određeno?
Istek ugovora na određeno također znači prestanak ugovora o radu.
Ministarstvo u svojim službenim mišljenjima upravo za radnike zaposlene na određeno navodi da, ako prije isteka ugovora nisu iskoristili godišnji koji im pripada, poslodavac mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji.
Dječok primjer: Ugovor vam istječe 30. rujna. Za godinu prestanka prema razmjernom izračunu imate pravo na 18 dana, a iskoristili ste 13. Preostalih 5 dana treba ili iskoristiti prije isteka prema rasporedu poslodavca ili ih poslodavac nakon prestanka mora obračunati kao naknadu za neiskorišteni godišnji.
Što ako sporazumno prekidamo radni odnos?
Ni sporazumni prestanak sam po sebi ne briše već stečeno pravo na godišnji.
Ako je datum prestanka dogovoren, treba utvrditi koliko razmjernog godišnjeg pripada do tog datuma, koliko je već iskorišteno te ostaje li dio koji do prestanka neće biti iskorišten. Za neiskorišteni pripadajući dio primjenjuje se obveza naknade iz članka 82. Zakona o radu.
Što ako odlazim u mirovinu?
Prestankom ugovora o radu zbog odlaska u mirovinu također se primjenjuje pravilo o naknadi za godišnji koji do prestanka nije iskorišten.
Kod pojedinih skupina zaposlenika kolektivni ugovor može dati povoljnije pravo, primjerice pravo na puni godišnji u godini odlaska u mirovinu. Ministarstvo je i tijekom 2026. u tumačenju Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe potvrdilo da se za neiskorišteni dio takvog godišnjeg pri odlasku u mirovinu isplaćuje naknada.
Važno: Za većinu radnika opće pravilo Zakona kod prestanka radnog odnosa jest razmjerni godišnji. Ako kolektivni ugovor ili drugi izvor radniku daje povoljnije pravo, treba primijeniti upravo to povoljnije pravo.
Što je s godišnjim iz prošle godine?
Ako na dan prestanka radnog odnosa još imate zakonito prenosivi neiskorišteni godišnji iz prethodne godine, važno je provjeriti je li pravo na njegovo korištenje još uvijek aktualno prema rokovima za prijenos godišnjeg.
Zakon ne omogućuje da godišnji ostaje neograničeno „živ” kroz više godina. Ministarstvo, primjerice, naglašava da se godišnji iz prethodne godine kod određenih rodiljnih/roditeljskih prava može koristiti do propisanog krajnjeg roka, ali ne i godišnji iz proizvoljno starijih godina.
Iz kombinacije pravila o prijenosu godišnjeg i naknadi kod prestanka slijedi da se pri završnom obračunu gleda godišnji na koji radnik na dan prestanka još ima pravo, a prestanak radnog odnosa sam po sebi ne oživljava godišnji kojem je zakonski rok već istekao.
Stari godišnji – mogu li koristiti godišnji iz prošle ili pretprošle godine? →
Mogu li stari godišnji odnijeti novom poslodavcu?
Ne.
Kod promjene poslodavca godišnji se ne „prebacuje” sa starog poslodavca na novoga.
Ministarstvo izričito navodi da Zakon ne predviđa prijenos godišnjeg između poslodavaca. Kod prethodnog poslodavca treba urediti godišnji koji vam tamo pripada – ili ga iskoristiti prije prestanka ili dobiti naknadu za dio koji je ostao neiskorišten. Kod novog poslodavca zasebno stječete godišnji prema pravilima koja vrijede za novi radni odnos.
Dječok primjer: Kod starog poslodavca ostalo vam je 6 dana. Ne dolazite novom poslodavcu s „plus 6 dana”. Stari poslodavac mora riješiti tih 6 dana kod sebe, a kod novog se godišnji računa zasebno.
Kako se računa naknada za neiskorišteni godišnji?
Zakon izrijekom propisuje da se naknada određuje razmjerno broju neiskorištenih dana godišnjeg odmora.
Za samu naknadu plaće tijekom korištenja godišnjeg Zakon propisuje da njezina visina može biti određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu, ali ne smije biti niža od prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna tri mjeseca, uz primanja koja predstavljaju naknadu za rad. Ministarstvo daje i službeno pojašnjenje načina izračuna satnice kada se godišnji koristi samo dio mjeseca.
Kod završnog obračuna zato nije dovoljno samo reći:
„Imate pet dana × vaša obična dnevna plaća.”
Poslodavac mora napraviti stvarni obračun naknade prema pravilima koja se na radnika primjenjuju i broju neiskorištenih dana.
Dječok praktična napomena: Na obračunu provjerite koliko je dana priznato kao neiskorišteni godišnji i kako je utvrđen iznos naknade. Ako vam broj dana ne odgovara vašoj evidenciji, prvo tražite pisano pojašnjenje obračuna.
Je li naknada isto što i regres?
Ne.
Naknada za neiskorišteni godišnji zakonska je novčana obveza povezana s danima godišnjeg koji zbog prestanka radnog odnosa nisu iskorišteni.
Regres je drugo materijalno pravo i ne proizlazi iz članka 82. Zakona o radu. Pravo na regres i njegovi uvjeti mogu proizlaziti iz kolektivnog ugovora, pravilnika, ugovora ili drugog izvora koji se na radnika primjenjuje. U javnim službama, primjerice, postoje posebna kolektivna pravila koja se razlikuju od općeg zakonskog režima.
Može li mi poslodavac samo izbrisati preostale dane?
Ako je riječ o godišnjem koji vam pripada i koji je na dan prestanka ugovora ostao neiskorišten – ne.
Zakon nalaže isplatu naknade.
To nije dobrovoljna „nagrada” poslodavca niti nešto što se isplaćuje samo ako radnik posebno zamoli.
Moram li tražiti isplatu ili je poslodavac mora napraviti sam?
Zakonska obveza je na poslodavcu.
U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji.
Ako to ne učini, radnik se može obratiti poslodavcu i zatražiti isplatu. Ministarstvo navodi i mogućnost prijave Državnom inspektoratu – Inspekciji rada te sudske zaštite prava.
Što ako naknada nije isplaćena?
Ako poslodavac naknadu za neiskorišteni godišnji ne isplati na dan njezina dospijeća ili je ne isplati u cijelosti, dužan je radniku dostaviti propisani obračun neisplaćenog iznosa. Ministarstvo upozorava da nepoštivanje tih obveza predstavlja prekršaj te upućuje radnike na Inspekciju rada.
Državni inspektorat – podnošenje prijave →
Ministarstvo također navodi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina.
Dječok praktična napomena: Sačuvajte odluku o prestanku/otkazu ili sporazum, posljednji obračun plaće, evidenciju godišnjeg i obračun naknade za neiskorišteni godišnji. Ako nešto ne odgovara, puno je lakše tražiti ispravak dok imate sve dokumente pred sobom.
Najčešća pitanja
Dao/la sam otkaz i imam još 10 dana godišnjeg. Mora li mi ih poslodavac platiti?
Prvo treba utvrditi koliko vam razmjernog godišnjeg za godinu prestanka stvarno pripada i koliko ste već iskoristili. Ako nakon tog obračuna ostane 10 pripadajućih neiskorištenih dana i ne iskoristite ih do prestanka radnog odnosa, za njih se mora isplatiti naknada.
Poslodavac mi kaže da moram sve potrošiti prije odlaska. Može li?
Dok radni odnos traje, poslodavac određuje raspored korištenja godišnjeg prema pravilima Zakona. Ako ga rasporedi prije prestanka, godišnji možete tada koristiti. Ono što vam od pripadajućeg godišnjeg ipak ostane neiskorišteno na dan prestanka mora biti plaćeno.
Ugovor mi završava usred godine. Imam li svih 20 ili 25 dana?
U pravilu ne. U godini prestanka ugovora imate razmjerni dio, odnosno 1/12 punog godišnjeg za svaki mjesec trajanja radnog odnosa, uz pravila zaokruživanja.
Iskoristila sam cijeli godišnji pa nakon toga dala otkaz. Moram li vratiti višak?
Ako vam je poslodavac prije prestanka omogućio korištenje većeg godišnjeg nego što bi vam prema razmjernom obračunu pripadalo, nema pravo tražiti povrat već isplaćene naknade za te dane.
Mijenjam poslodavca. Prenosi li mi se ostatak godišnjeg?
Ne. Stari poslodavac mora urediti godišnji kod sebe, a kod novog poslodavca stječete zasebno pravo.
Poslodavac kaže da će mi platiti godišnji iako ostajem raditi. Smije li?
Ne kao zamjenu za korištenje godišnjeg tijekom trajanja radnog odnosa. Isplata naknade umjesto korištenja vezana je uz prestanak ugovora o radu.
Imam stari godišnji i novi godišnji. Što mi moraju platiti?
Treba utvrditi koji su vam dani na datum prestanka još pravno raspoloživi i neiskorišteni te koliko vam razmjernog godišnjeg pripada za godinu prestanka. Ne može se automatski zbrojiti svaki „stari dan” iz kadrovske evidencije ako je pravo na njegovo korištenje već isteklo.
Stari godišnji – mogu li koristiti godišnji iz prošle ili pretprošle godine? →
Službeni izvori: Zakon o radu – Narodne novine →, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu – Narodne novine 151/22 →, Ministarstvo rada – Naknada za neiskorišteni godišnji odmor →, Ministarstvo rada – Stjecanje prava na puni i razmjerni dio godišnjeg odmora →, Ministarstvo rada – Razmjerni dio godišnjeg odmora →, Ministarstvo rada – Pravo na godišnji odmor kod promjene poslodavca →, Ministarstvo rada – Izračun naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora →.
Pravni temelj
Pravo na godišnji odmor, razmjerni godišnji u godini prestanka radnog odnosa i naknadu za neiskorišteni godišnji uređuje Zakon o radu. Radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu u pravilu ostvaruje razmjerni dio godišnjeg odmora, a ako pripadajući godišnji do prestanka ugovora nije iskorišten, poslodavac mora isplatiti naknadu razmjerno broju preostalih dana.
Dječok napomena
Kod prestanka radnog odnosa nemojte gledati samo broj dana koji trenutačno piše u evidenciji godišnjeg. Provjerite koliko vam godišnjeg stvarno pripada za godinu prestanka, koliko ste već iskoristili, imate li još valjani preneseni godišnji i koliko dana ostaje na sam datum prestanka. Za te preostale dane radni odnos završava, ali pravo ne nestaje – pretvara se u naknadu koju poslodavac mora obračunati i isplatiti.