Što je vještačenje?

Vještačenje zvuči kao da vas netko stavlja pod povećalo i na kraju kaže „imate pravo” ili „nemate pravo”.

U stvarnosti je malo drugačije.

Vještačenje nije pravo i ZOSI vam ne odobrava naknadu. To je stručni postupak u kojem se utvrđuje zdravstveno stanje i, još važnije, kako ono utječe na funkcioniranje osobe, koliko joj je potrebna pomoć i podrška te, ovisno o postupku, kakva joj je radna sposobnost.

Službeno se vještačenjem utvrđuju tjelesna, intelektualna, osjetilna i mentalna oštećenja, invaliditet, funkcionalna sposobnost, razina potpore i radna sposobnost osobe. Ne utvrđuje se sve navedeno u svakom postupku – što će se vještačiti ovisi o pravu zbog kojeg je postupak pokrenut.

Brzi pregled

Tko provodi vještačenje?	ZOSI – Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Predajete li zahtjev za vještačenje direktno ZOSI-ju?	U pravilu ne
Tko šalje predmet na vještačenje?	Tijelo koje vodi postupak za konkretno pravo – npr. HZSR, HZZO ili HZMO
Mora li osoba uvijek doći na pregled?	Ne
Može li se vještačiti samo iz dokumentacije?	Da
Što ZOSI izdaje?	Nalaz i mišljenje
Donosi li ZOSI rješenje o pravu?	Ne
Tko odlučuje o pravu?	Tijelo kojem ste podnijeli zahtjev
Može li ista dijagnoza kod dvije osobe dati različit rezultat?	Da – jer se gleda i funkcioniranje osobe
Postoji li jedan službeni rok koliko vještačenje mora trajati?	Ne za sve prvostupanjske postupke
Možete li dobiti kopiju nalaza i mišljenja?	Da – od tijela koje vodi postupak / izdaje rješenje

Najvažnije za razumjeti: dijagnoza nije isto što i pravo

Ovo je vjerojatno najvažniji dio cijelog vodiča.

Dijagnoza sama po sebi ne govori koje pravo osoba ima.

Dvije osobe mogu imati istu dijagnozu, ali potpuno različito funkcionirati u svakodnevnom životu. Jedna možda može većinu aktivnosti obavljati sama, dok je drugoj potrebna svakodnevna pomoć druge osobe.

Upravo zato Uredba kod mnogih vrsta oštećenja razlikuje 1., 2., 3. i 4. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a kriteriji uključuju stvarno funkcioniranje i potrebe osobe, ne samo naziv dijagnoze.

Važno: Nemojte svoj budući nalaz pokušavati pogoditi prema nalazu druge osobe koja ima istu dijagnozu. Dijagnoza može biti ista, a funkcionalne teškoće i konačni nalaz potpuno različiti.

Što se zapravo gleda na vještačenju?

Ovisi o tome zbog kojeg prava se vještačenje provodi, ali može se procjenjivati:

• vrsta oštećenja
• težina invaliditeta
• oštećenje funkcionalnih sposobnosti
• koliko je osoba samostalna u svakodnevnom životu
• postoji li potreba za pomoći i njegom druge osobe
• je li promjena zdravstvenog stanja trajna ili privremena
• postoje li specifične potrebe za njegom
• radna sposobnost
• druge činjenice koje su važne za konkretno pravo.

Zato je kod vještačenja vrlo važna dokumentacija koja ne pokazuje samo dijagnozu, nego i stvarno stanje i funkcioniranje osobe.

Tko pokreće vještačenje?

Tu ljudi često naprave prvi krivi korak.

Ne ide se prvo u ZOSI tražiti vještačenje.

Vi u pravilu podnosite zahtjev za pravo koje želite ostvariti, a tijelo koje vodi taj postupak, ako mu je za odluku potreban nalaz i mišljenje, šalje zahtjev za vještačenje ZOSI-ju.

Primjerice:

Za što se vodi postupak?	Tko može poslati predmet ZOSI-ju?
Prava iz sustava socijalne skrbi	Hrvatski zavod za socijalni rad – HZSR
Rodiljne i roditeljske potpore povezane s teškoćama djeteta	HZZO
Invalidska mirovina i druga mirovinska prava koja traže vještačenje	HZMO
Doplatak za djecu kada je potrebno utvrditi vrstu i težinu oštećenja zdravlja	HZMO
Određeni postupci u obrazovanju	Nadležno tijelo koje vodi taj postupak

Za prava iz socijalne skrbi zahtjev ZOSI-ju pokreće HZSR, a za prava iz rodiljnih i roditeljskih potpora zbog teškoća djeteta zahtjev pokreće HZZO.

Kako postupak izgleda od početka do kraja?

Najjednostavnije ovako:

1. Podnosite zahtjev za određeno pravo.

Primjerice, HZSR-u, HZZO-u ili HZMO-u.

2. Tijelo provjerava je li za odluku potrebno vještačenje.

Ako jest, ono ZOSI-ju šalje zahtjev za vještačenje zajedno s potrebnom medicinskom i drugom dokumentacijom te ranijim nalazom i mišljenjem ako postoji.

3. ZOSI pregledava dokumentaciju.

Vještačenje se prvenstveno provodi uvidom u zahtjev, medicinsku i drugu dokumentaciju.

4. Ako dokumentacija nije dovoljna, možete biti pozvani na neposredni pregled.

Sam pregled nije nova dijagnostička obrada – vještaci ne kreću ponovno od nule postavljati dijagnoze, nego procjenjuju ono što je potrebno za vještačenje.

5. ZOSI izrađuje nalaz i mišljenje.

6. Nalaz i mišljenje vraća se tijelu koje vodi vaš postupak.

7. To tijelo donosi rješenje o pravu.

ZOSI, dakle, ne donosi rješenje o inkluzivnom dodatku, SRV-u, njezi djeteta, mirovini ili drugom pravu. ZOSI utvrđuje stručne činjenice, a odluku o pravu donosi nadležno tijelo.

Moram li osobno doći na vještačenje?

Ne morate uvijek.

Velik broj vještačenja može se napraviti samo na temelju dostavljene medicinske i druge dokumentacije.

Ako vještaci iz dokumentacije ne mogu potpuno utvrditi stanje, tada mogu pozvati osobu na neposredni pregled.

Zato: ako niste dobili poziv na pregled, to ne znači da se vještačenje nije provelo.

Nalaz i mišljenje može biti izrađen bez osobnog dolaska.

Što ako osoba zbog zdravstvenog stanja ne može doći na pregled?

Ako neposredni pregled jest potreban, ali osoba zbog zdravstvenog stanja ne može doći u prostorije Zavoda ni uz pratnju, pregled se može obaviti u kućnoj posjeti.

Dokumentacija – što je stvarno važno?

Ne postoji jedna ista lista dokumenata za sva vještačenja.

Dokumentacija ovisi o razlogu zbog kojeg se vještačenje provodi.

Kod vještačenja za prava iz sustava socijalne skrbi Uredba posebno razlikuje dokumentaciju za djecu predškolske dobi, djecu školske dobi i odrasle osobe.

Osoba	Što se može tražiti
Dijete do 7 godina	Medicinska dokumentacija te mišljenje stručnog tima vrtića, druge odgojno-obrazovne ustanove i/ili ustanove u kojoj je dijete uključeno u habilitaciju ili rehabilitaciju, kao i socijalno-anamnestički podaci
Dijete od 7 do 21 godine	Medicinska dokumentacija, mišljenja odgojno-obrazovne i/ili rehabilitacijske ustanove te socijalno-anamnestički podaci
Odrasla osoba	Medicinska dokumentacija kojom se prikazuje zdravstveno stanje i socijalno-anamnestički podaci

U praksi zato vrijedi imati uredno prikupljene dokumente koji stvarno opisuju stanje osobe, primjerice:

• nalaze relevantnih specijalista
• otpusna pisma
• nalaze i izvješća o rehabilitaciji
• dokumentaciju o terapijama
• mišljenja stručnjaka koji rade s djetetom
• raniji nalaz i mišljenje vještačenja, ako postoji
• drugu dokumentaciju koju zatraži tijelo koje vodi postupak.

Važno: Deblja fascikla nije automatski bolja fascikla. Važnije je da dokumentacija bude relevantna i da jasno pokazuje stvarne teškoće i funkcioniranje osobe.

Što je „nalaz i mišljenje”?

Nalaz i mišljenje je stručni dokument koji ZOSI izrađuje nakon vještačenja.

U njemu se utvrđuju činjenice potrebne za postupak zbog kojeg ste upućeni na vještačenje. Taj dokument zatim koristi tijelo koje odlučuje o vašem pravu.

Najlakše je razlikovati ovako:

Pojam	Što znači?
Dijagnoza	Medicinski naziv bolesti, stanja ili teškoće
Vještačenje	Stručna procjena relevantnih zdravstvenih i funkcionalnih činjenica
Nalaz i mišljenje	Dokument koji ZOSI izrađuje nakon vještačenja
Stupanj težine invaliditeta	Kod postupaka koji koriste Listu II može biti od 1. do 4. stupnja
Rješenje	Službena odluka nadležnog tijela o tome pripada li vam konkretno pravo

Mogu li unaprijed znati koju ću razinu ili iznos dobiti?

Često ne možete.

Možete proučiti uvjete određenog prava i vidjeti vrijedi li ga provjeriti, ali dok ne postoji nalaz i mišljenje kojim su utvrđene relevantne činjenice, često se ne može pouzdano znati hoće li pravo biti priznato, koji će stupanj biti utvrđen ili koja će razina potpore odnosno iznos na kraju pripasti.

Zato rečenica: „Moje dijete ima tu dijagnozu – koliko ćemo dobiti?”
vrlo često nema siguran odgovor prije provedenog postupka.

To nije zato što netko skriva odgovor, nego zato što sustav ne odlučuje samo prema dijagnozi. Uredba izričito procjenjuje i težinu oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Koja prava mogu biti povezana s vještačenjem?

Ovisno o okolnostima, nalaz i mišljenje može biti važan za više različitih prava.

Inkluzivni dodatak →
Status roditelj njegovatelj →
Njega djeteta do 8. godine →
SRV – skraćeno radno vrijeme →
Osobna asistencija →
Invalidska mirovina →

Važno: To ne znači da svako od ovih prava traži potpuno novo vještačenje niti da isti nalaz automatski znači da sva navedena prava pripadaju.

Već imam nalaz i mišljenje – moram li ponovno na vještačenje?

Ne nužno.

Ako raniji nalaz i mišljenje postoji, nadležno tijelo ga uz zahtjev za vještačenje treba dostaviti ZOSI-ju. Kod nekih postupaka tijela mogu i međusobno razmjenjivati postojeći nalaz i mišljenje.

Ali stari nalaz ne znači automatski da nikada više nećete biti vještačeni.

Novo ili dodatno vještačenje može biti potrebno, primjerice, ako:

• za novo pravo treba utvrditi činjenice koje raniji nalaz ne sadrži
• došlo je do promjene zdravstvenog ili funkcionalnog stanja
• tijelo koje vodi postupak treba dodatno ili drukčije stručno utvrđenje
• predmet se vraća na ponovno vještačenje
• radi se o postupku po žalbi ili kontrolnom pregledu za koji je to propisano.

U drugostupanjskom postupku vijeće viših vještaka može čak predložiti ponovno prvostupanjsko vještačenje ako iz postojećeg nalaza nije moguće nedvojbeno utvrditi stvarno stanje i funkcioniranje osobe.

Koliko traje vještačenje?

E sad dolazimo do pitanja koje vjerojatno zauzima počasno prvo mjesto:

„Koliko se čeka?”

Tu treba razlikovati tri potpuno različite stvari.

1. Rok za donošenje rješenja

Prema Zakonu o općem upravnom postupku, kada se o zahtjevu može riješiti neposredno, opći rok za donošenje i dostavu rješenja je najkasnije 30 dana od urednog zahtjeva, a kada se vodi ispitni postupak najkasnije 60 dana – osim kada je posebnim propisom uređeno drukčije.

Ali ovo je rok za rješavanje upravne stvari kod tijela koje odlučuje, a nije jednostavno rečeno „ZOSI mora završiti vještačenje za 60 dana”.

2. Rok za samo prvostupanjsko vještačenje u ZOSI-ju

Važeća Uredba o metodologijama vještačenja ne propisuje jedan univerzalni rok tipa 30 ili 60 dana u kojem sva prvostupanjska vještačenja moraju biti završena.

Postupak može uključivati pregled dokumentacije, provjeru dokumentacije, traženje dodatnih podataka ili neposredni pregled osobe.

3. Drugostupanjsko vještačenje

Za drugostupanjski postupak postoji posebno pravilo: vijeće viših vještaka daje nalaz i mišljenje u roku od deset dana od primitka zahtjeva za drugostupanjsko vještačenje.

Iskustvo iz zajednice: Stvarno čekanje prvostupanjskog vještačenja u praksi ne mora odgovarati općim upravnim rokovima. Prema iskustvima koja ljudi dijele u Dječok zajednici, postupci znaju trajati nekoliko mjeseci, a pojedini i dulje od godinu dana. To nije službeni rok niti pravilo ZOSI-ja, nego iskustvo korisnika i zato ga treba tako i čitati.

Drugim riječima:
30 ili 60 dana iz ZUP-a nije odgovor na pitanje „za koliko ću dobiti nalaz vještačenja?”.

Nažalost, točan datum unaprijed najčešće nije moguće obećati.

Što mogu napraviti ako dugo čekam?

Ako je prošlo dosta vremena, prvo provjerite kod tijela kojem ste podnijeli zahtjev:

• je li vaš zahtjev uredan
• je li predmet poslan na vještačenje
• kada je poslan ZOSI-ju
• je li zatražena dopuna dokumentacije
• je li nalaz i mišljenje već vraćen tijelu koje vodi postupak.

To je važna razlika: nekad osoba kaže „čekam ZOSI”, a predmet još nije ni poslan ZOSI-ju ili se već vratio tijelu koje treba donijeti rješenje.

Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u propisanom roku, ZUP predviđa pravnu zaštitu zbog nedonošenja rješenja. Koji korak treba poduzeti ovisit će o konkretnom postupku.

Gdje mogu dobiti kopiju nalaza i mišljenja?

Kopija se traži od tijela koje vam je izdalo rješenje odnosno od voditelja upravnog postupka.

ZOSI nakon završenog vještačenja nalaz i mišljenje zajedno s predmetom dostavlja nadležnom tijelu.

Zato se nemojte iznenaditi ako vam ZOSI nije posebno poslao nalaz na kućnu adresu.

Što ako se ne slažem s nalazom i mišljenjem?

Ne šalje se obična „žalba na nalaz” ZOSI-ju.

Žalba se podnosi u okviru upravnog postupka tijelu koje je donijelo rješenje, prema uputi o pravnom lijeku koja piše na samom rješenju.

Ako žalbom osporavate činjenice utvrđene nalazom i mišljenjem, nadležno tijelo može predmet uputiti na drugostupanjsko vještačenje, koje provodi vijeće viših vještaka ZOSI-ja.

Važno: Nemojte nagađati rok za žalbu. Pogledajte baš svoje rješenje i dio „Uputa o pravnom lijeku”, jer postupci za različita prava ne moraju biti potpuno isti.

Što ako se stanje pogorša ili dobijemo nove nalaze?

Ako se tijekom postupka pojavi nova važna medicinska dokumentacija, najpametnije je javiti se tijelu koje vodi vaš postupak i pitati kako je dostaviti u predmet.

Ako je postojeće pravo već riješeno, a kasnije dođe do značajne promjene stanja, mogućnost novog postupka ili ponovnog vještačenja ovisit će o konkretnom pravu i propisima koji ga uređuju.

Sama činjenica da postoji „novi nalaz liječnika” ne znači automatski da ZOSI otvara novo vještačenje – zahtjev ZOSI-ju pokreće nadležno tijelo.

Ako nalaz kaže da stanje postoji od ranije, ide li pravo automatski unazad?

Ne nužno.

U postupku vještačenja datum nastanka činjenice može se, ako dokumentacija to omogućuje, utvrditi i za ranije razdoblje.

Ali datum od kojeg pripada konkretno pravo nije isto što i datum nastanka zdravstvenog ili funkcionalnog stanja.

Od kada pravo pripada određuje zakon koji uređuje baš to pravo.

Zato nalaz koji kaže da stanje postoji godinama ne znači automatski da će svaka naknada biti isplaćena za sve te godine.

Putni troškovi zbog vještačenja

Ako ste zbog vještačenja morali putovati više od 30 kilometara od mjesta prebivališta odnosno boravišta, možete tražiti naknadu putnih troškova od ZOSI-ja.

Naknada se obračunava prema najnižoj cijeni redovitog javnog prijevoza za najkraću relaciju, a jednak iznos priznaje se i ako ste putovali vlastitim vozilom.

Pravo može imati i osoba u pratnji ako je pratnja potrebna zbog dobi ili zdravstvenog stanja osobe koja se vještači.

Uz zahtjev ZOSI navodi

• dokaz o putnim troškovima ako postoji
• presliku osobne iskaznice
• presliku tekućeg računa ili potvrdu banke s IBAN-om.

Isplata se obavlja na tekući račun.

Kontakti za vještačenje ZOSI →

Najčešća pitanja

Moje dijete ima dijagnozu. Znači li to da sigurno ima pravo na inkluzivni dodatak?

Ne.

Dijagnoza je važna, ali sama ne određuje pravo ni razinu. U vještačenju se procjenjuje i težina oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a nakon toga nadležno tijelo primjenjuje uvjete konkretnog prava.

Možemo li prema dijagnozi unaprijed izračunati koji ćemo stupanj dobiti?

Ne pouzdano.

Možete pogledati kriterije iz Uredbe, ali stvarni nalaz ovisi o cjelokupnoj dokumentaciji i funkcioniranju osobe.

Moramo li svi osobno na vještačenje?

Ne.

Ako vještaci mogu donijeti nalaz i mišljenje iz dokumentacije, neposredni pregled nije potreban.

Nismo dobili poziv na pregled. Je li nešto pošlo po zlu?

Ne mora značiti.

Vještačenje se često provodi samo na temelju dokumentacije.

Dijete i prijateljičino dijete imaju istu dijagnozu, a nisu dobili isti stupanj. Kako?

Zato što se ne gleda samo naziv dijagnoze nego i koliko stanje utječe na funkcioniranje pojedine osobe.

Imam stari nalaz i mišljenje. Vrijedi li još?

Može biti vrlo važan i treba ga uzeti u obzir, ali nadležno tijelo procjenjuje je li postojeći nalaz dovoljan za novo pravo ili treba novo/dodatno vještačenje. Raniji nalaz i mišljenje dostavlja se ZOSI-ju kada postoji.

Mogu li sam otići u ZOSI i zatražiti novo vještačenje?

U pravilu ne.

Postupak vještačenja pokreće nadležno tijelo koje vodi postupak za pravo koje tražite.

ZOSI je završio vještačenje. Znači li to da je pravo odobreno?

Ne.

ZOSI izrađuje nalaz i mišljenje. Nadležno tijelo tek nakon toga donosi rješenje o pravu.

Koliko se čeka vještačenje?

Za prvostupanjsko vještačenje nema jednog univerzalnog službenog roka koji bi vrijedio za sve predmete.

Opći rokovi ZUP-a za donošenje rješenja su 30 ili 60 dana, ovisno o vrsti postupka, ali to nije isto što i zajamčeni rok u kojem ZOSI mora završiti svako prvostupanjsko vještačenje.

Mogu li negdje provjeriti gdje je predmet?

Najprije se javite tijelu kojem ste predali zahtjev. Ono vodi upravni postupak i može provjeriti je li predmet poslan ZOSI-ju ili mu je nalaz već vraćen.

Zašto nisam dobio nalaz direktno od ZOSI-ja?

Zato što ZOSI završeni nalaz i mišljenje šalje nadležnom tijelu koje vodi postupak.

Kopiju možete tražiti od tijela koje vam je izdalo rješenje odnosno od voditelja postupka.

Što ako se ne slažem s vještačenjem?

Pričekajte odnosno zatražite rješenje i koristite pravni lijek naveden u tom rješenju.

Ako se žalbom osporava nalaz i mišljenje, može se provesti drugostupanjsko vještačenje.

Može li se vještačenje napraviti kod kuće?

Može, ako je neposredni pregled potreban, a osoba zbog zdravstvenog stanja ne može doći u prostorije Zavoda ni uz pratnju.

Ako sam jednom prošao vještačenje, znači li to da više nikada neću?

Ne nužno.

Neka prava ili promjene stanja mogu zahtijevati novo vještačenje, a u određenim sustavima postoje i kontrolni pregledi.

Službeni izvori: ZOSI – Vještačenje • ZOSI – Kontakti za vještačenje • Narodne novine – Uredba o metodologijama vještačenja, NN 96/23 • Narodne novine – Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja, NN 85/14 • Narodne novine – izmjena Zakona, NN 95/15 • Narodne novine – Zakon o općem upravnom postupku, NN 47/09 • Narodne novine – izmjene ZUP-a, NN 110/21

Pravni temelj

Postupak vještačenja prvenstveno uređuju Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine” 85/14 i 95/15) i Uredba o metodologijama vještačenja („Narodne novine” 96/23).

Zakon određuje što je vještačenje, tko ga provodi i za koja se područja koristi, dok Uredba detaljno uređuje način provođenja vještačenja, potrebnu dokumentaciju, rad vještaka, neposredni pregled, sadržaj nalaza i mišljenja te prvostupanjski i drugostupanjski postupak.

Za opće rokove donošenja rješenja i pravnu zaštitu zbog nedonošenja rješenja primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku („Narodne novine” 47/09 i 110/21), osim kada poseban propis za određeno pravo uređuje drukčije.

Dječok napomena: Vještačenje je jedan od onih postupaka u kojima je najteže čekati baš zato što ljudi žele odgovor odmah: „Hoću li dobiti pravo i koliko?” Nažalost, prije nalaza i mišljenja taj odgovor često jednostavno nije moguće pouzdano dati. Zato se nemojte uspoređivati s tuđom dijagnozom, tuđim stupnjem ni tuđim rješenjem. Najvažnije je predati urednu i relevantnu dokumentaciju koja pokazuje kako osoba stvarno funkcionira, a onda pratiti svoj predmet korak po korak.