Brak, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana obitelji neke su od situacija u kojima radniku može pripadati plaćeni dopust – slobodni radni dani za koje prima naknadu plaće.

Ali broj dana nije jednak kod svakog poslodavca. Zakon o radu određuje osnovno pravo i ukupno trajanje, dok kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu mogu detaljnije odrediti koliko dana pripada za pojedini događaj ili dati radniku povoljnije pravo.

Službeni naziv

Službeni naziv je plaćeni dopust.

Zakon o radu definira ga kao oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće zbog važnih osobnih potreba radnika. Među primjerima navodi sklapanje braka, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji i slične važne osobne potrebe.

Brzi pregled

PitanjeKratki odgovor
Koliko plaćenog dopusta daje Zakon o radu?Ukupno 7 radnih dana godišnje, ako drugo nije povoljnije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
Je li 7 dana za svaki događaj?Ne. Sedam dana je zakonski ukupni godišnji okvir za plaćeni dopust po ovoj osnovi.
Propisuje li Zakon koliko dana dobivam za brak, smrt ili bolest?Ne određuje fiksan broj dana za svaki pojedini događaj. To se često detaljnije uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.
Je li plaćeni dopust stvarno plaćen?Da. Radnik je oslobođen rada uz naknadu plaće.
Kada ga koristim?U vrijeme ili neposredno nakon događaja zbog kojeg je pravo nastalo.
Računa li se kao vrijeme provedeno na radu?Da.
Imam li pravo za smrt bake ili djeda?Da, baka i djed pripadaju srodnicima po krvi u pravoj liniji, odnosno užoj obitelji prema Zakonu.
Imam li automatski plaćeni dopust za selidbu?Zakon selidbu ne navodi izrijekom. Treba provjeriti kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor o radu.
Dobivam li poseban dan za darivanje krvi?Da. Jedan plaćeni slobodan dan za svako darivanje krvi, neovisno o ovih 7 dana.
Je li plaćeni dopust za rođenje djeteta isto što i očinski dopust?Ne. To su dva različita prava i mogu se ostvarivati neovisno jedno o drugome.

Kada imate pravo na plaćeni dopust?

Zakon o radu navodi plaćeni dopust za važne osobne potrebe, a kao primjere izrijekom navodi:

  • sklapanje braka
  • rođenje djeteta
  • težu bolest člana uže obitelji
  • smrt člana uže obitelji
  • druge slične važne osobne potrebe.

Važno je ono „i slično”. Zakon ne daje zatvoreni popis svih mogućih situacija, ali istodobno ne znači da svaka osobna potreba automatski daje pravo na plaćeni dopust.

Zato treba provjeriti i:
kolektivni ugovor,
pravilnik o radu,
ugovor o radu.

Ti dokumenti često puno detaljnije određuju u kojim situacijama radnik može koristiti plaćeni dopust i koliko dana pripada za pojedinu situaciju. Ministarstvo rada upravo navodi da Zakon daje okvir, dok se pravo detaljnije razrađuje tim izvorima.

Važno: Ako vam kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor o radu daje povoljnije pravo od zakonskog minimuma, primjenjuje se povoljnije pravo za radnika. Ministarstvo to posebno potvrđuje i kod broja dana plaćenog dopusta.

Koliko dana plaćenog dopusta imam?

Prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana tijekom kalendarske godine, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drukčije.

Znači li to 7 dana za brak + 7 za bolest + 7 za smrt?

Ne.

Zakonskih sedam dana odnosi se na ukupno trajanje plaćenog dopusta tijekom kalendarske godine po toj osnovi.

Zakon pritom ne kaže, primjerice:
„brak = 5 dana”
„smrt roditelja = 3 dana”
„rođenje djeteta = 2 dana”.

Takav detaljni raspored može biti propisan kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Dječok primjer: Kod jednog poslodavca kolektivni ugovor može za smrt roditelja određivati nekoliko dana plaćenog dopusta, a kod drugog poslodavca pravo može biti uređeno drukčije. Zato nije dobro odgovoriti samo: „Po zakonu dobivate X dana.” Najprije treba provjeriti što se primjenjuje kod konkretnog poslodavca.

Tko se smatra članom uže obitelji?

Za ovo pravo Zakon dosta široko određuje užu obitelj.

Obuhvaćeni su:

  • supružnik
  • srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici
  • braća i sestre
  • pastorčad i posvojenici
  • djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji
  • očuh i maćeha
  • posvojitelj
  • osoba koju je radnik po zakonu dužan uzdržavati
  • osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici
  • životni partner
  • neformalni životni partner.

Spadaju li mama, tata, baka i djed?

Da.

Roditelji, djeca, bake, djedovi, unuci i drugi srodnici po krvi u pravoj liniji obuhvaćeni su zakonskom definicijom.

Zato, primjerice, smrt bake nije izvan prava samo zato što Zakon u prvoj rečenici ne nabraja posebno „baku”. Ona pripada zakonskom pojmu uže obitelji.

Plaćeni dopust zbog teže bolesti člana obitelji

Zakon izrijekom navodi težu bolest člana uže obitelji kao važnu osobnu potrebu zbog koje radnik može ostvariti plaćeni dopust.

Ali ovo nije isto što i bolovanje zbog njege člana obitelji.

Kod plaćenog dopusta radnik koristi slobodne dane iz sustava radnih prava zbog važne osobne potrebe. Kod bolovanja zbog njege radi se o drugom pravu, s drugim uvjetima i pravilima zdravstvenog osiguranja.

Bolovanje zbog njege djeteta ili člana obitelji →

Važno: Nije svaka bolest člana obitelji automatski „teža bolest” u smislu prava na plaćeni dopust. Poslodavac može tražiti odgovarajući dokaz o okolnosti zbog koje tražite dopust.

Plaćeni dopust zbog smrti člana obitelji

Smrt člana uže obitelji izrijekom je navedena u Zakonu kao razlog za plaćeni dopust.

Koliko dana konkretno pripada zbog smrti određene osobe treba provjeriti u kolektivnom ugovoru, pravilniku ili ugovoru o radu ako oni to pravo detaljnije uređuju.

Dječok praktična napomena: Ako vam poslodavac kaže da određeni član obitelji „ne ulazi”, provjerite zakonsku definiciju uže obitelji. Ona je šira od svakodnevnog shvaćanja pojma „najuža obitelj”.

Plaćeni dopust zbog rođenja djeteta

Rođenje djeteta također je izričito navedeno kao razlog za plaćeni dopust.

I tu postoji česta zabuna:

Je li to isto što i očinski dopust?

Ne.

Plaćeni dopust zbog rođenja djeteta pravo je iz Zakona o radu.

Očinski dopust je zasebno pravo iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Ministarstvo rada izričito navodi da radnik pravo na plaćeni dopust zbog rođenja djeteta ostvaruje neovisno o pravu na očinski dopust.

Dakle, korištenje očinskog dopusta samo po sebi ne „pojede” plaćeni dopust zbog rođenja djeteta.

Porodiljne naknade – rodiljne i roditeljske potpore →

Imam li pravo na plaćeni dopust zbog selidbe?

Tu treba biti oprezan.

Selidba nije posebno navedena među primjerima u Zakonu o radu.

Ministarstvo rada objašnjava da Zakon daje okvir, a pojedine osnove i broj dana detaljnije se uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu.

Zato za selidbu prvo provjerite te dokumente.

Ako tamo piše da za selidbu imate pravo na jedan, dva ili više dana plaćenog dopusta, tada se primjenjuje to pravo.

Ako ne piše, nije sigurno dovoljno samo reći:

„Selim se, po Zakonu imam plaćeni dopust.”

Kada se plaćeni dopust mora koristiti?

Plaćeni dopust koristi se u vrijeme nastanka događaja ili neposredno nakon njega.

To znači da se ovo pravo ne ponaša kao godišnji odmor.

Ne možete, primjerice, čuvati plaćeni dopust nastao zbog događaja u veljači pa ga odlučiti koristiti u kolovozu jer vam tada više odgovara.

Razlog dopusta i vrijeme korištenja moraju biti povezani.

Dječok primjer: Ako pravo na plaćeni dopust nastaje zbog sklapanja braka, dopust se koristi u vrijeme ili neposredno nakon tog događaja, a ne nekoliko mjeseci kasnije kao dodatni godišnji.

Moram li poslodavcu dati dokaz?

Zakon o radu ne propisuje jedan univerzalni obrazac za sve slučajeve plaćenog dopusta.

U praksi će način podnošenja zahtjeva i dokumentacija često biti uređeni kod poslodavca, a poslodavac može trebati dokaz da je nastala okolnost zbog koje tražite dopust.

Ovisno o situaciji to može biti, primjerice, dokaz o sklapanju braka, rođenju, smrti ili druga odgovarajuća dokumentacija.

Dječok praktična napomena: Zahtjev pošaljite pisanim putem ili kroz službeni sustav poslodavca. Navedite razlog, datum događaja i dane koje tražite, a ako poslodavac traži dokaz, pitajte što točno trebate dostaviti.

Dobivam li plaću za vrijeme plaćenog dopusta?

Da.

Sama definicija plaćenog dopusta znači oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće.

Osim toga, za stjecanje prava iz radnog odnosa i prava povezanih s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Dakle, plaćeni dopust nije isto što i neplaćeni dopust.

Neplaćeni dopust – kada ga možete tražiti? →

Darivanje krvi – ide li u ovih sedam dana?

Ne.

Za svako darivanje krvi radnik ima posebno pravo na jedan plaćeni slobodan dan. U pravilu ga koristi na dan darivanja ili prvi sljedeći radni dan, osim ako se s poslodavcem dogovori drukčije ili je povoljnije uređeno drugim izvorom prava.

To pravo ostvaruje se neovisno o tome koliko ste plaćenog dopusta već koristili po drugim osnovama.

Ako je moguće, radnik mora poslodavca o namjeri darivanja krvi obavijestiti najmanje tri dana unaprijed. Kao dokaz služi potvrda o darivanju krvi.

Dječok primjer: Ako ste tijekom godine već iskoristili sedam dana plaćenog dopusta zbog drugih važnih osobnih potreba, to vam samo po sebi ne ukida pravo na slobodan dan za darivanje krvi.

Što ako mi hitno treba slobodan dan jer je član obitelji bolestan ili imao nesreću?

Od 2023. postoji još jedno zasebno pravo koje ne treba miješati s klasičnim plaćenim dopustom.

Radnik ima pravo na jedan dan odsutnosti s posla tijekom kalendarske godine kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

Ali postoji važna razlika:

Zakon za taj jedan dan ne propisuje automatski naknadu plaće. Naknada plaće i duže trajanje mogu se urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Zato ovo nije isto što i:

  • plaćeni dopust zbog teže bolesti člana uže obitelji
  • bolovanje zbog njege člana obitelji
  • pet dana neplaćenog dopusta za pružanje osobne skrbi.

Da, zakonodavac je stvarno uspio napraviti tri susjedna prava dovoljno slična da ih nitko normalan ne razlikuje bez vodiča. 😂

A što je pet dana za skrb o članu obitelji?

Zakon o radu posebno propisuje do pet radnih dana neplaćenog dopusta godišnje za pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu, kada joj je skrb potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

To je neplaćeni, a ne plaćeni dopust.
Detaljno ga obrađujemo u sljedećem vodiču:

Neplaćeni dopust – kada ga možete tražiti? →

Najčešća pitanja

Imam svadbu. Imam li automatski 7 dana?

Ne. Zakon propisuje ukupno sedam radnih dana plaćenog dopusta godišnje po osnovi važnih osobnih potreba, ali ne određuje da svih sedam pripada za sklapanje braka. Broj dana po pojedinom događaju provjerite u kolektivnom ugovoru, pravilniku ili ugovoru o radu.

Umrla mi je baka. Imam li pravo na plaćeni dopust?

Baka pripada srodnicima po krvi u pravoj liniji, koje Zakon uključuje u pojam uže obitelji. Smrt člana uže obitelji jest zakonska osnova za plaćeni dopust. Koliko dana konkretno pripada treba provjeriti u pravilima koja vrijede kod vašeg poslodavca.

Partner mi je teško bolestan. Mogu li koristiti plaćeni dopust?

Teža bolest člana uže obitelji zakonska je osnova za plaćeni dopust. Zakonska definicija uže obitelji uključuje supružnika te izvanbračnog, životnog i neformalnog životnog partnera.

Dijete mi se jutros razboljelo. Je li to odmah plaćeni dopust?

Ne nužno. Ovisno o okolnostima može se raditi o bolovanju radi njege djeteta, plaćenom dopustu zbog teže bolesti, jednodnevnoj hitnoj odsutnosti zbog obiteljskog razloga ili drugom pravu. Zato ta prava ne treba automatski poistovjetiti.

Bolovanje zbog njege djeteta ili člana obitelji →

Poslodavac kaže da po pravilniku imam više od sedam dana. Smije li?

Da. Kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor o radu mogu radniku dati povoljnije pravo od zakonskog minimuma.

Mogu li neiskorišteni plaćeni dopust prenijeti u sljedeću godinu?

Plaćeni dopust nije fond dana poput godišnjeg odmora koji se jednostavno prenosi. Koristi se u vrijeme ili neposredno nakon događaja zbog kojeg je pravo nastalo.


Službeni izvori: Zakon o radu – Narodne novine →, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu – Narodne novine 151/22 →, Ministarstvo rada – Zakon o radu: najčešća pitanja i službena mišljenja →, Ministarstvo rada – Plaćeni dopust: kada se koristi →, Ministarstvo rada – Plaćeni dopust i selidba →, Ministarstvo rada – Očinski dopust i plaćeni dopust za rođenje djeteta →, Ministarstvo rada – Obavještavanje poslodavca kod dobrovoljnog darivanja krvi →.

Pravni temelj

Plaćeni dopust uređuje Zakon o radu, posebno članak 86. Zakon propisuje pravo na oslobođenje od rada uz naknadu plaće zbog važnih osobnih potreba, osnovni ukupni godišnji opseg prava, pojam uže obitelji, posebno pravo darivatelja krvi te pravilo o vremenu korištenja dopusta. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu i drugi dopušteni izvori mogu pojedina prava urediti povoljnije za radnika. Posebna jednodnevna odsutnost zbog hitnog obiteljskog razloga i dopust za pružanje osobne skrbi uređeni su zasebnim odredbama Zakona o radu.

Dječok napomena
Kod plaćenog dopusta prvo provjerite zbog kojeg događaja tražite slobodne dane, a zatim što uz Zakon o radu propisuju kolektivni ugovor, pravilnik i vaš ugovor o radu. Najčešća pogreška je uzeti zakonskih sedam dana i pretpostaviti da toliko pripada za svaki pojedini događaj. Ako je razlog bolest ili skrb o članu obitelji, posebno provjerite radi li se zapravo o plaćenom dopustu, bolovanju, hitnoj jednodnevnoj odsutnosti ili neplaćenom dopustu za osobnu skrb — jer to nisu ista prava.