Što je obiteljska mirovina?
Nakon smrti člana obitelji moguće je ostvariti obiteljsku mirovinu, ali to nije isto što i „naslijediti njegovu mirovinu”.
Obiteljska mirovina je posebno pravo iz mirovinskog osiguranja i za nju moraju biti ispunjeni zakonski uvjeti – i na strani umrle osobe i na strani člana obitelji koji pravo traži.
Uz to postoji još jedno važno pravo: osoba koja ima svoju starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu može pod određenim uvjetima uz svoju mirovinu primati i dio obiteljske mirovine nakon preminulog bračnog ili drugog zakonom izjednačenog partnera.
Službeni naziv
Službeno razlikujemo:
obiteljsku mirovinu i
pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu.
To nisu dvije rate iste mirovine, nego dva različita načina korištenja prava.
Brzi pregled
| Situacija | Što se provjerava |
|---|---|
| Nemate svoju mirovinu, a umro je bračni drug | Obiteljska mirovina |
| Imate svoju mirovinu i najmanje 65 godina | Provjeriti pravo na dio obiteljske mirovine |
| Dijete je izgubilo roditelja | Obiteljska mirovina za dijete |
| Dijete se redovito školuje | Pravo može trajati najdulje do 26. godine |
| Umrli nije još bio u mirovini | Pravo i dalje može postojati ako je imao potreban staž |
| Umrli je bio umirovljenik | Obiteljska mirovina određuje se prema njegovim mirovinskim pravima |
| Umrli je radio u inozemstvu | Obavezno navesti inozemni staž |
| Već primate obiteljsku mirovinu i imate svoju | Provjeriti je li povoljnija obiteljska ili vlastita + dio obiteljske |
| Radite do pola punog vremena | Obiteljska/dio obiteljske može se isplaćivati u cijelosti |
| Nakon 65. radite više od pola vremena | Od 2026. moguća isplata 50 % mirovine |
Koje uvjete mora ispunjavati umrla osoba?
Da bi članovi obitelji mogli ostvariti obiteljsku mirovinu, umrli osiguranik u pravilu mora biti ispunjavao barem jedan od sljedećih uvjeta:
- najmanje 5 godina staža osiguranja
- najmanje 10 godina mirovinskog staža
- uvjet potrebnog staža za invalidsku mirovinu
- bio je korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine
- bio je korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji mogu ostvariti pravo neovisno o duljini mirovinskog staža umrlog.
Važno:
umrla osoba nije morala već biti umirovljenik. Obiteljska mirovina može se ostvariti i nakon smrti osobe koja je još radila, ako su uvjeti ispunjeni.
Kada bračni drug ima pravo?
Bračni drug može ostvariti obiteljsku mirovinu ako je, među ostalim:
- do smrti bračnog druga imao najmanje 50 godina
- bio mlađi od 50 godina, ali je do smrti partnera imao potpuni gubitak radne sposobnosti ili je on nastao u roku od godinu dana nakon smrti
- nakon smrti ostao brinuti o djetetu koje ima pravo na obiteljsku mirovinu
- do smrti partnera imao najmanje 45 godina, pa pravo može ostvariti kada navrši 50.
Ako je tijekom korištenja prava zbog djece bračni drug navršio 50 godina, pravo se zadržava trajno. Ako je to pravo prestalo nakon navršene 45., ali prije 50. godine, može se ponovno ostvariti s navršenih 50 godina.
Što je s izvanbračnim partnerima?
Pravo nije rezervirano samo za osobe koje su bile službeno vjenčane.
Izvanbračni drug može ostvariti obiteljsku mirovinu ako je zajednica postojala do smrti i trajala najmanje tri godine, odnosno kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete. Postojanje izvanbračne zajednice za ovu se svrhu utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku.
Prava se pod propisanim uvjetima odnose i na životne i neformalne životne partnere.
A razvedeni supružnik?
I razvedeni bračni drug može imati pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom bilo dosuđeno pravo na uzdržavanje od preminulog bračnog druga.
Dakle, sama činjenica da ste nekada bili u braku nije dovoljna.
Kada dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu?
Dijete može ostvariti obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja.
Ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, pravo može koristiti do 18. godine u razdobljima kada nije zaposleno. Ako se redovito školuje, pravo može trajati do završetka redovitog školovanja, ali najdulje do 26. godine života.
Kod prekida školovanja zbog bolesti postoje posebna pravila koja mogu produžiti korištenje prava za vrijeme izgubljeno zbog bolesti.
Za dijete starije od 15 godina uz zahtjev se u pravilu prilaže potvrda o redovitom školovanju.
A dijete s invaliditetom?
Za djecu kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti ili status osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti postoje posebna pravila.
Dijete kod kojega potpuni gubitak radne sposobnosti nastane u razdoblju tijekom kojeg bi inače imalo pravo na obiteljsku mirovinu može to pravo zadržati. U određenim okolnostima pravo može postojati i kada je gubitak radne sposobnosti nastao kasnije, ako je umrli roditelj uzdržavao dijete do svoje smrti.
Za dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti HZMO traži odgovarajuće pravomoćno rješenje nadležnog tijela.
Može li dijete dobivati dvije obiteljske mirovine?
Da.
Ako su umrla oba roditelja, dijete može imati pravo na obiteljsku mirovinu iza svakog roditelja, odnosno na dvije obiteljske mirovine.
Imaju li roditelji umrle osobe pravo?
Mogu imati.
Roditelj, očuh, maćeha, životni partner roditelja ili posvojitelj koje je umrli uzdržavao do smrti mogu ostvariti obiteljsku mirovinu ako su do smrti osiguranika navršili 60 godina, odnosno i ranije ako kod njih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
Postoje i druga pravila za pastorčad, unučad, braću, sestre i drugu djecu koju je umrli uzdržavao, ovisno o obiteljskim okolnostima.
Kolika je obiteljska mirovina?
Ne postoji jedan fiksni iznos.
Prvo se utvrđuje mirovina odnosno osobni bodovi umrlog osiguranika, a zatim se primjenjuje mirovinski faktor koji ovisi o broju članova obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu.
| Broj članova obitelji | Mirovinski faktor |
|---|---|
| 1 član | 0,77 |
| 2 člana | 0,88 |
| 3 člana | 1,00 |
| 4 ili više članova | 1,10 |
To znači da se kod jednog korisnika obiteljska mirovina u osnovi određuje u visini 77 % odgovarajuće mirovinske osnovice umrle osobe, ali stvarni izračun ovisi o njezinu stažu, plaćama, vrsti mirovine, eventualnom pridodanom ili dodanom stažu i drugim pravilima.
Što je dio obiteljske mirovine?
E sad dolazimo do onog dijela koji ljudi često zovu „moja mirovina plus dio muževe/ženine”. 😁
Osoba koja već ima svoju:
starosnu mirovinu
prijevremenu starosnu mirovinu ili
invalidsku mirovinu
može, ako ispunjava uvjete, nastaviti primati svoju mirovinu i uz nju dobivati dio obiteljske mirovine nakon preminulog partnera.
Prijevremena starosna mirovina →
Koji su uvjeti za dio obiteljske mirovine?
Osnovni uvjeti su:
- osoba mora imati najmanje 65 godina života
- mora ispunjavati uvjete za obiteljsku mirovinu
- u pravilu mora biti jedini korisnik obiteljske mirovine
- ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj mora biti unutar propisanog limita od 80 aktualnih vrijednosti mirovine – 80 AVM.
Postoji iznimka od pravila da osoba mora biti jedini korisnik: dio obiteljske mirovine može se pod određenim uvjetima priznati i kada obiteljsku mirovinu koriste članovi obitelji s potpunim gubitkom radne sposobnosti odnosno dijete sa statusom osobe s invaliditetom.
Koliki je dio obiteljske mirovine?
Dio obiteljske mirovine iznosi:
27 % obiteljske mirovine koja bi pripadala jednom članu obitelji.
To je jako važno: nije riječ o 27 % pune mirovine koju je pokojni supružnik primao.
Prvo se utvrđuje pripadajuća obiteljska mirovina za jednog člana, odnosno faktor 0,77, pa se tek od te svote računa 27 %.
Primjer: Ako bi odgovarajuća mirovina umrlog nakon usklađivanja iznosila 400 €, obiteljska mirovina za jednog člana bila bi približno:
400 € × 0,77 = 308 €
Dio obiteljske mirovine tada bi bio:
308 € × 27 % = 83,16 € mjesečno.
Postoji li najmanji iznos?
Da.
Najniži dio obiteljske mirovine iznosi tri aktualne vrijednosti mirovine – 3 AVM, ali ne može biti veći od 50 % pripadajuće obiteljske mirovine.
HZMO na aktualnoj stranici za ovo pravo trenutačno navodi AVM od 14,84 €, pa prema tom trenutno objavljenom iznosu 3 AVM iznose 44,52 €.
Važno: AVM se usklađuje dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. Budući da je sada kolovoz 2026., prije konačne javne objave vodiča provjerit ćemo je li HZMO u međuvremenu objavio novu vrijednost od 1. srpnja 2026. Aktualna HZMO stranica za dio obiteljske mirovine još navodi vrijednost 14,84 €.
Koliki je gornji limit?
Ukupna svota vlastite mirovine odnosno mirovina iz I. i II. stupa u Hrvatskoj mora biti unutar limita od 80 AVM-a.
HZMO na aktualnoj stranici trenutačno navodi:
80 × 14,84 € = 1.187,20 €.
Ako bi vlastita mirovina plus puni izračunati dio obiteljske mirovine prešli taj limit, isplaćuje se samo razlika do propisanog maksimuma.
Važno:
taj iznos nije trajno „cenzus od 1.187,20 €”. Vezan je uz AVM i mijenja se kada se promijeni aktualna vrijednost mirovine.
Računa li se mirovina iz inozemstva u taj limit?
Ne.
HZMO navodi da se mirovina iz inozemstva ne uračunava u ukupnu svotu hrvatskih mirovina pri provjeri limita od 80 AVM-a za pravo na dio obiteljske mirovine.
To može biti vrlo važno ljudima koji dio radnog vijeka imaju u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji ili drugoj državi.
Moram li birati između obiteljske i svoje mirovine?
U osnovi – da, treba utvrditi koja je varijanta povoljnija.
Osoba može koristiti:
punu obiteljsku mirovinu
ili, ako ispunjava uvjete,
svoju starosnu / prijevremenu / invalidsku mirovinu + dio obiteljske mirovine.
Ne isplaćuju se istodobno puna vlastita mirovina i puna obiteljska mirovina.
Na službenom zahtjevu postoji i izjava kojom korisnik pristaje da se, ako je vlastita mirovina plus dio obiteljske mirovine povoljnija opcija, obustavi isplata pune obiteljske mirovine i uspostavi ta povoljnija kombinacija.
Važno:
ako već primate obiteljsku mirovinu, nemojte je sami „gasiti” prije nego HZMO provjeri koju je opciju povoljnije koristiti. 😅
Već imam priznatu svoju i obiteljsku mirovinu – što predajem?
Ako su vam već priznata oba prava, trebate podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
HZMO izričito navodi da uz sam zahtjev za dio obiteljske mirovine, ako su potrebna prava već priznata, nije potrebno prilagati dodatnu dokumentaciju.
Online zahtjev dostupan je i kroz e-Usluge HZMO-a.
HZMO e-Usluge za fizičke osobe →
Imam svoju mirovinu, ali nikada nisam tražila obiteljsku
Tada trebate podnijeti dva zahtjeva:
zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu i
zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Primam obiteljsku mirovinu, ali nikada nisam ostvarila svoju starosnu
Ako imate uvjete za vlastitu starosnu mirovinu, najprije treba priznati i to pravo, a zatim tražiti isplatu dijela obiteljske mirovine uz vlastitu. HZMO u toj situaciji također navodi da se podnose dva zahtjeva.
Starosne mirovine →
Kako se podnosi zahtjev za obiteljsku mirovinu?
Ako je umrla osoba još bila osiguranik, primjerice zaposlena, zahtjev se podnosi prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osobe koja zahtjev podnosi.
Ako je umrla osoba već bila korisnik mirovine, nadležan je ured HZMO-a koji je isplaćivao njezinu mirovinu.
Zahtjev se može predati u HZMO-u, poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili elektronički putem e-Usluga HZMO-a.
Pronađi nadležni ured HZMO-a →
Koja dokumentacija može biti potrebna?
Popis ovisi o tome tražite li pravo nakon smrti osobe koja je već bila umirovljenik ili osobe koja je još bila osigurana.
HZMO u aktualnoj tiskanici među prilozima navodi, ovisno o slučaju:
- izvadak iz matice umrlih ili smrtni list
- izvatke iz matice rođenih za djecu
- izvadak iz matice vjenčanih za udovicu ili udovca
- potvrdu o školovanju za dijete starije od 15 godina
- medicinsku dokumentaciju ako se pravo temelji na potpunom gubitku radne sposobnosti
- dokumentaciju o stažu umrlog ako nije u cijelosti evidentiran
- dokaze o radu u inozemstvu, ako postoje
- dokumentaciju o posebnim statusima ako je primjenjiva.
Ne mora svaka osoba pribaviti sve s popisa. Najjednostavnije je otvoriti Tiskanicu 1.4 i pogledati dio „Prilozi”, jer HZMO tamo razdvaja dokumentaciju prema situaciji.
U kojem roku treba predati zahtjev?
Ako je zahtjev za obiteljsku mirovinu podnesen u roku od šest mjeseci od dana kada su ispunjeni uvjeti, pravo se može priznati od dana ispunjenja uvjeta.
Ako se zahtjev podnese kasnije, pravo pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon zahtjeva i najviše šest mjeseci unatrag.
Kod smrti osobe koja je već bila korisnik mirovine, obiteljska mirovina može pripadati najranije od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca smrti.
I kod dijela obiteljske mirovine moguć je povrat najviše šest mjeseci unatrag, ali ne prije dana kada su uvjeti stvarno bili ispunjeni.
Može li se raditi uz obiteljsku mirovinu?
Da.
Korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, i nastaviti primati punu mirovinu.
Od 1. siječnja 2026. korisnik koji je navršio 65 godina može raditi i dulje od polovice punog vremena, uključujući puno radno vrijeme, odnosno obavljati djelatnost koja stvara obvezu osiguranja, uz isplatu 50 % mirovine.
A rad djeteta koje prima obiteljsku mirovinu?
Tu pravila ovise o osnovi po kojoj dijete prima mirovinu.
Kod djeteta sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti pravo se ne mora izgubiti zbog zaposlenja, ali se isplata može obustaviti tijekom rada duljeg od polovice punog vremena ili obavljanja djelatnosti.
Kod djeteta koje je obiteljsku mirovinu ostvarilo zbog potpunog gubitka radne sposobnosti pravo se također ne gubi samim zaposlenjem, ali se isplata obustavlja kod zaposlenja od 3,5 sata dnevno ili dulje, odnosno tijekom samostalne djelatnosti.
Što ako se udovica ili udovac ponovno vjenča?
Bračni drug mlađi od 50 godina koji koristi obiteljsku mirovinu može izgubiti pravo sklapanjem novog braka, ulaskom u novu izvanbračnu zajednicu ili odgovarajuće životno partnerstvo, osim ako je pravo ostvareno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
Za djecu na redovitom školovanju te određenu djecu s invaliditetom sklapanje braka samo po sebi ne znači gubitak prava.
Što ako je umrli radio u inozemstvu?
To obavezno navedite u zahtjevu.
Sama HZMO tiskanica traži podatke o tome je li umrli radio ili primao mirovinu iz inozemstva te po potrebi dokaze o tim razdobljima.
Kod država EU/EGP-a, Švicarske i država s kojima Hrvatska primjenjuje međunarodne ugovore mogu se primjenjivati pravila koordinacije mirovinskih prava.
Mirovine i rad u inozemstvu – HZMO →
Treba li HZMO-u prijaviti promjene?
Da.
HZMO na samoj tiskanici upozorava korisnika da u roku od 15 dana prijavi promjene koje mogu utjecati na pravo ili opseg korištenja prava – primjerice zaposlenje, sklapanje braka, promjenu prebivališta ili boravišta te prekid ili završetak redovitog školovanja.
Česta pitanja
Suprug mi je umro. Hoću li sada dobivati njegovu cijelu mirovinu?
Ne automatski. Obiteljska mirovina nije nasljeđivanje pokojnikove mirovine. Ako ste jedini korisnik, pri izračunu se primjenjuje mirovinski faktor 0,77, a konačna svota ovisi o njegovim mirovinskim podacima i drugim pravilima.
Suprug nije bio u mirovini kada je umro. Imam li pravo?
Možete imati. Ako je imao potreban staž ili ispunjavao neki od drugih zakonskih uvjeta, činjenica da još nije predao zahtjev za vlastitu mirovinu ne isključuje obiteljsku mirovinu.
Imam svoju mirovinu. Mogu li dobivati i nešto od suprugove?
Ako imate najmanje 65 godina, ispunjavate uvjete za obiteljsku mirovinu i ostale uvjete za dio obiteljske mirovine, moguće je uz vlastitu starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu primati i dio obiteljske mirovine.
Dobivam li 27 % suprugove mirovine?
Ne baš. Najprije se utvrđuje obiteljska mirovina za jednog člana, odnosno u pravilu 77 % odgovarajuće mirovinske osnovice, a 27 % se računa od te obiteljske mirovine.
Imam 64 godine. Mogu li već tražiti dio obiteljske mirovine?
Za isplatu dijela obiteljske mirovine potreban je uvjet od 65 godina života.
Imam svoju hrvatsku mirovinu i mirovinu iz Slovenije. Ulazi li slovenska u cenzus?
Ne. HZMO navodi da se inozemna mirovina ne uračunava u ukupnu svotu hrvatskih mirovina pri provjeri limita od 80 AVM-a.
Djeca primaju obiteljsku mirovinu. Mogu li ja uz svoju mirovinu odmah dobivati dio obiteljske?
U pravilu osoba treba biti jedini korisnik obiteljske mirovine. Postoji posebna iznimka ako obiteljsku mirovinu koriste određeni članovi s potpunim gubitkom radne sposobnosti ili dijete sa statusom osobe s invaliditetom.
Moram li sama znati je li mi bolja obiteljska ili moja mirovina plus dio obiteljske?
Ne morate unaprijed računati napamet. Ako su vam priznata oba prava, zahtjev za dio obiteljske mirovine sadrži izjavu kojom se dopušta prelazak na vlastitu mirovinu plus dio obiteljske ako je ta opcija za vas povoljnija.
Mogu li uz obiteljsku mirovinu raditi četiri sata?
Da. Korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati punu mirovinu.
Službeni izvori: HZMO – Obiteljska mirovina · HZMO – Pravo na dio obiteljske mirovine · HZMO – Podnošenje zahtjeva · HZMO – e-Usluge za fizičke osobe · HZMO – Rad korisnika mirovina.
Pravni temelj
Obiteljska mirovina i pravo na dio obiteljske mirovine uređeni su Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025). Pravo na dio obiteljske mirovine uređeno je člancima 75. – 77., a Zakon propisuje uvjete, način izračuna, limit od 80 AVM-a i iznimke za određene članove obitelji.
Dječok napomena:
Kod obiteljske mirovine najvažnije je prvo razjasniti što zapravo tražite: punu obiteljsku mirovinu ili svoju mirovinu uz dio obiteljske mirovine. Ako već imate vlastitu mirovinu i približavate se 65. godini, svakako provjerite dio obiteljske mirovine jer se on ne uključuje automatski bez zahtjeva. Ako još nijedno od potrebnih prava nije priznato, možda ćete trebati predati dva zahtjeva, zato je dobro prije predaje provjeriti svoj status u HZMO-u. I nemojte pokušavati cijeli izračun napraviti po principu „27 % od njegove mirovine” – mirovinska matematika je, sasvim očekivano, odlučila imati nekoliko koraka više nego što bi normalnom čovjeku bilo potrebno.