Što je naknada za tjelesno oštečenje?
Naknada zbog tjelesnog oštećenja je mjesečno novčano pravo iz mirovinskog osiguranja za osobu kod koje je utvrđeno najmanje 30 % tjelesnog oštećenja, ali samo ako je to oštećenje nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
To je jako važno jer se ovo pravo često zamijeni s invalidskom mirovinom, inkluzivnim dodatkom ili općenitim „postotkom invaliditeta”. To nisu ista prava i ne utvrđuju se prema istim kriterijima.
Službeni naziv
Službeni naziv prava je naknada zbog tjelesnog oštećenja.
Tjelesno oštećenje prema Zakonu postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela koja otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba. Ono može postojati bez obzira na to je li zbog njega smanjena ili izgubljena radna sposobnost.
Drugim riječima: tjelesno oštećenje i gubitak radne sposobnosti nisu ista stvar.
Brzi pregled
| Što treba znati | Pravilo |
|---|---|
| Najmanji postotak tjelesnog oštećenja | 30 % |
| Uzrok oštećenja | ozljeda na radu ili profesionalna bolest |
| Bolest koja nije profesionalna | sama po sebi ne daje ovo pravo |
| Ozljeda izvan rada | sama po sebi ne daje ovo pravo |
| Tko utvrđuje tjelesno oštećenje | Zavod za vještačenje |
| Tko donosi rješenje | HZMO |
| Trenutačno objavljena osnovica | 340,11 € |
| Visina naknade | od 12 % do 40 % osnovice, ovisno o postotku oštećenja |
| Rok važan za početak prava | 6 mjeseci od nastanka tjelesnog oštećenja |
| Ovrha | naknada je izuzeta od ovrhe |
Tko ima pravo?
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo može ostvariti osiguranik kod kojega je utvrđeno:
najmanje 30 % tjelesnog oštećenja i
tjelesno oštećenje mora biti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.Oba uvjeta moraju biti ispunjena.
Dakle:
30 % tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu → pravo vrijedi provjeriti
30 % tjelesnog oštećenja zbog profesionalne bolesti → pravo vrijedi provjeriti
30 % tjelesnog oštećenja zbog obične bolesti → nije dovoljno za ovu naknadu
30 % tjelesnog oštećenja zbog ozljede izvan rada → nije dovoljno za ovu naknadu.
Imam visok postotak invaliditeta – znači li to da imam pravo?
Ne automatski.
Postotak invaliditeta, oštećenje funkcionalnih sposobnosti, razina potpore, gubitak radne sposobnosti i postotak tjelesnog oštećenja nisu jedna te ista stvar.
Za ovu naknadu mora se utvrditi tjelesno oštećenje prema Listi oštećenja organizma iz Uredbe o metodologijama vještačenja, a zatim mora biti ispunjen i uvjet da je ono posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Zato činjenica da vam je za neko drugo pravo već utvrđen određeni postotak ili stupanj invaliditeta ne znači automatski da će isti postotak biti utvrđen i u ovom postupku.
Je li ovo isto što i invalidska mirovina?
Ne.
Invalidska mirovina temelji se na djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti.
Kod naknade zbog tjelesnog oštećenja gleda se postojanje i postotak tjelesnog oštećenja. Zakon izričito kaže da tjelesno oštećenje može postojati bez obzira na to uzrokuje li smanjenje ili gubitak radne sposobnosti.
Zato osoba može imati tjelesno oštećenje, a i dalje raditi.
S druge strane, osoba može imati ozbiljno smanjenu radnu sposobnost, ali ne ispunjavati uvjete baš za ovu naknadu ako tjelesno oštećenje nije posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Što se smatra ozljedom na radu?
Za ovu naknadu nije dovoljno da osoba kaže „ozlijedio sam se dok sam radio”. Mora postojati odgovarajuća osnova po kojoj se ozljeda smatra ozljedom na radu.
Postupak priznavanja ozljede na radu vodi HZZO. Pokreće se podnošenjem Prijave ozljede na radu, a prijavu u pravilu podnosi poslodavac ili druga osoba koja je prema propisima obvezna podnijeti prijavu. Ako to ne učine, postoje mogućnosti da postupak pokrene liječnik ili sama osigurana osoba prema pravilima HZZO-a.
Na samoj HZMO Tiskanici 1.3 također piše da se, ako se kao uzrok tjelesnog oštećenja navodi ozljeda na radu, prilaže prijava o ozljedi na radu.
Što je profesionalna bolest?
Nije svaka bolest koja se pojavila dok ste bili zaposleni automatski profesionalna bolest.
I za profesionalnu bolest postoji poseban postupak utvrđivanja i priznavanja. Postupak se pokreće podnošenjem Prijave profesionalne bolesti HZZO-u.
Važno: kod zahtjeva za naknadu zbog tjelesnog oštećenja upravo dokazivanje uzroka može biti presudno. Nije isto je li zdravstveno stanje posljedica opće bolesti ili je službeno povezano s ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolešću.
Kako se utvrđuje postotak tjelesnog oštećenja?
Postotak ne određuje vaš liječnik, poslodavac niti ga HZMO proizvoljno procjenjuje.
Postupak vještačenja provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema Uredbi o metodologijama vještačenja i Listi oštećenja organizma.
Vi zahtjev za pravo predajete HZMO-u. Kada je za odlučivanje potrebno vještačenje, nadležno tijelo šalje zahtjev Zavodu za vještačenje. Osoba dakle ne ide samostalno ZOSI-ju tražiti „30 % za HZMO”.
Moram li osobno na pregled?
Ne nužno.
Vještačenje se prvenstveno može provesti uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju. Ako na temelju dokumentacije nije moguće dati nalaz i mišljenje, osoba se poziva na neposredni pregled.
Ako osoba zbog zdravstvenog stanja ne može doći na pregled ni uz pratnju, a predmet nije moguće riješiti samo iz dokumentacije, vještačenje se može obaviti i u kućnoj posjeti.
Važno:
Zavod za vještačenje daje nalaz i mišljenje, ali ne odlučuje imate li pravo na novčanu naknadu. Rješenje o pravu donosi HZMO.
Kolika je naknada?
Naknada se računa prema:
postotku utvrđenog tjelesnog oštećenja i
osnovici za određivanje naknade.
Zakonom je propisano osam stupnjeva – od 30 % do 100 % tjelesnog oštećenja.
Na dan provjere ovog vodiča HZMO kao trenutačno objavljenu osnovicu od 1. siječnja 2026. navodi 340,11 €. Osnovica se usklađuje na isti način kao mirovine, pa se tijekom godine može promijeniti.
| Tjelesno oštećenje | Stupanj | % osnovice | Iznos prema osnovici 340,11 € |
|---|---|---|---|
| 100 % | 1. | 40 % | 136,04 € |
| 90 % | 2. | 36 % | 122,44 € |
| 80 % | 3. | 32 % | 108,84 € |
| 70 % | 4. | 28 % | 95,23 € |
| 60 % | 5. | 24 % | 81,63 € |
| 50 % | 6. | 20 % | 68,02 € |
| 40 % | 7. | 16 % | 54,42 € |
| 30 % | 8. | 12 % | 40,81 € |
Iznosi u zadnjem stupcu preračunati su prema trenutno objavljenoj osnovici od 340,11 € i zaokruženi na cent. Zakonski postoci su 12–40 % osnovice, ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja.
Važno:
osnovica se usklađuje kao mirovine. Zato nije dobro zapamtiti samo iznos u eurima – kada HZMO objavi novu osnovicu, mijenjaju se i svi iznosi u tablici.
Imam 20 % tjelesnog oštećenja – mogu li dobiti naknadu?
Ne prema ovom pravu.
Najmanji postotak s kojim se može ostvariti naknada jest 30 % tjelesnog oštećenja, uz uvjet da je ono nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Imam 80 % tjelesnog oštećenja zbog bolesti – imam li pravo?
Ne po ovoj osnovi samo zato što je utvrđeno 80 %.
Kod naknade iz Zakona o mirovinskom osiguranju nije dovoljan samo postotak. Tjelesno oštećenje mora biti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Ali visoko tjelesno ili funkcionalno oštećenje može biti važno za druga prava, ovisno o vašoj situaciji.
Moram li biti nezaposlen?
Ne. Ovo nije naknada za nezaposlenost niti zamjena za plaću.
Pravo je vezano uz tjelesno oštećenje nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Sama HZMO tiskanica predviđa i podatak o tome jeste li trenutačno u radnom odnosu ili osigurani po drugoj osnovi.
Dakle, činjenica da radite sama po sebi nije razlog zbog kojeg se ovo pravo ne bi moglo tražiti.
A ako već primam mirovinu?
Sama činjenica da osoba već ima priznato pravo iz mirovinskog osiguranja nije na obrascu navedena kao zapreka za podnošenje zahtjeva. HZMO Tiskanica 1.3 upravo traži da navedete je li vam u Hrvatskoj već priznato neko pravo iz mirovinskog osiguranja i koje.
Presudno je ispunjavate li posebne uvjete za naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
Što ako već dobivam naknadu po drugom zakonu?
Ako za isto tjelesno oštećenje imate pravo na naknadu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i pravo na naknadu prema drugom propisu, ne možete za isto oštećenje koristiti obje.
Zakon propisuje da u toj situaciji možete koristiti jedno pravo, prema vlastitom izboru.
Zbog toga HZMO obrazac izričito pita je li vam za isti slučaj tjelesnog oštećenja već priznato pravo prema drugom propisu te traži presliku takvog rješenja.
Kako se podnosi zahtjev?
Postupak se pokreće zahtjevom za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
HZMO ima posebnu Tiskanicu 1.3 za ovo pravo.
Pronađi nadležni ured HZMO-a →
Što treba priložiti?
Dokumentacija ovisi o konkretnom slučaju.
Aktualna Tiskanica 1.3 posebno traži podatke o uzroku tjelesnog oštećenja – ozljeda na radu, profesionalna bolest, bolest ili ozljeda izvan rada. Ako kao uzrok navodite ozljedu na radu, uz zahtjev se prilaže prijava o ozljedi na radu.
Ako vam je za isto tjelesno oštećenje već priznato pravo prema drugom propisu ili imate status HRVI-a, obrazac traži i presliku odgovarajućeg rješenja. Ako zahtjev predaje skrbnik ili opunomoćenik, prilaže se odluka o imenovanju skrbnika odnosno punomoć.
Za isplatu se prema obrascu prilaže i odgovarajuća dokumentacija banke za račun na koji će naknada biti isplaćivana.
Medicinska i druga dokumentacija zatim služe u postupku vještačenja za utvrđivanje vrste i postotka tjelesnog oštećenja.
Od kada pripada naknada?
Ovdje je rok od šest mjeseci jako važan.
Ako zahtjev podnesete u roku od šest mjeseci od dana nastanka tjelesnog oštećenja, pravo pripada od dana nastanka tjelesnog oštećenja.
Ako zahtjev podnesete nakon isteka tih šest mjeseci, pravo pripada:
od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva
i može se priznati najviše šest mjeseci unatrag.
Zato ovo nije pravo kod kojeg je dobra ideja spremiti papire u ladicu uz komentar „riješit ću kad uhvatim vremena”. 😅
Što ako se ne zna točan datum kada je tjelesno oštećenje nastalo?
Datum tjelesnog oštećenja također se utvrđuje u postupku.
Prema Zakonu, u pravilu se uzima dan kada je na temelju medicinske dokumentacije ili neposrednog pregleda dano odgovarajuće mišljenje, ali se na temelju ranije medicinske dokumentacije može utvrditi i raniji datum nastanka tjelesnog oštećenja.
To je posebno važno upravo zbog pravila o šest mjeseci i početku prava.
Što ako me ZOSI pozove na pregled u drugi grad?
Ako zbog vještačenja morate putovati više od 30 kilometara od mjesta prebivališta odnosno boravišta, možete tražiti naknadu putnih troškova za vještačenje. Pod određenim uvjetima pravo postoji i za osobu u pratnji.
ZOSI – Vještačenje i putni troškovi →
Može li naknada biti predmet ovrhe?
Ne.
FINA ovu novčanu naknadu izričito navodi među primanjima i naknadama izuzetima od ovrhe.
FINA – Popis primanja i naknada izuzetih od ovrhe →
Što ako nisam zadovoljan nalazom ili rješenjem?
ZOSI provodi vještačenje i donosi nalaz i mišljenje, ali ne donosi rješenje o pravu.
Ako niste zadovoljni ishodom, pravni lijek ne podnosite izravno vještaku koji vas je pregledao. Žalba se podnosi nadležnom tijelu u upravnom postupku, prema uputi o pravnom lijeku koja je sastavni dio vašeg rješenja.
Zato nakon primitka negativnog ili nepovoljnog rješenja prvo pročitajte zadnju stranicu i rok za žalbu.
Česta pitanja
Imam 50 % invaliditeta. Imam li pravo na ovu naknadu?
Ne može se zaključiti samo iz tog podatka. Za ovo pravo mora biti utvrđeno najmanje 30 % tjelesnog oštećenja prema odgovarajućoj Listi, a ono mora biti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Imam 30 % tjelesnog oštećenja zbog prometne nesreće. Imam li pravo?
Ako je riječ o običnoj prometnoj nesreći koja nije priznata kao ozljeda na radu, ne po ovoj osnovi. Naknada iz mirovinskog osiguranja pripada kada je tjelesno oštećenje posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Ozlijedila sam se na putu na posao. Može li to biti ozljeda na radu?
Može, pod propisanim uvjetima. Zakon o mirovinskom osiguranju među ozljede na radu uključuje i određene ozljede nastale na redovitom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno, ali konkretna ozljeda mora biti pravilno prijavljena i priznata u odgovarajućem postupku.
Imam 100 % tjelesnog oštećenja zbog bolesti. Zar stvarno ne mogu dobiti ovu naknadu?
Samo visina postotka nije dovoljna. Prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, ovo pravo vezano je uz oštećenje nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Za bolest koja nije profesionalna treba provjeriti druga prava koja mogu odgovarati vašoj situaciji.
Radim. Mogu li svejedno predati zahtjev?
Da, sama zaposlenost nije razlog da se zahtjev ne podnese. Tiskanica 1.3 čak posebno traži podatak jeste li u radnom odnosu ili osigurani po nekoj drugoj osnovi. Presudni su uzrok i utvrđeni postotak tjelesnog oštećenja.
Imam invalidsku mirovinu. Je li to ista naknada?
Ne. Invalidska mirovina vezana je uz radnu sposobnost, a naknada zbog tjelesnog oštećenja uz posebno utvrđeno tjelesno oštećenje. Riječ je o različitim pravima.
Moram li sama poslati dokumentaciju ZOSI-ju?
Ne pokrećete ovaj postupak tako da samostalno šaljete zahtjev ZOSI-ju. Zahtjev za pravo predaje se HZMO-u, a nadležno tijelo zatim za potrebe postupka traži vještačenje od Zavoda za vještačenje.
Imam staro rješenje o tjelesnom oštećenju. Hoće li mi automatski priznati isti postotak?
Ne treba unaprijed pretpostaviti da će svako ranije rješenje iz drugog postupka automatski proizvesti isto pravo. Za naknadu HZMO mora imati utvrđene činjenice potrebne baš za ovo pravo, uključujući postotak prema odgovarajućim pravilima i uzrok tjelesnog oštećenja.
Kasnim više od šest mjeseci sa zahtjevom. Jesam li potpuno izgubila pravo?
Ne nužno, ali gubite mogućnost da vam se naknada prizna od samog dana nastanka oštećenja. Kod kasnijeg zahtjeva pravo se priznaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon zahtjeva i najviše šest mjeseci unatrag.
Službeni izvori: HZMO – Naknada zbog tjelesnog oštećenja · HZMO – Podnošenje zahtjeva · HZMO – Tiskanice · HZMO – Odluka o osnovici od 1. siječnja 2026. · ZOSI – Vještačenje · HZZO – Ozljeda na radu · HZZO – Profesionalna bolest · Narodne novine – Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 96/2025 · Narodne novine – Uredba o metodologijama vještačenja, NN 96/2023
Pravni temelj
Naknada zbog tjelesnog oštećenja uređena je Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025), osobito odredbama koje definiraju tjelesno oštećenje, uvjet od najmanje 30 %, uzrok nastanka prava, početak prava i način određivanja naknade. Vrste i postoci tjelesnih oštećenja te postupak njihova utvrđivanja uređeni su Uredbom o metodologijama vještačenja i Listom oštećenja organizma. Osnovicu za izračun naknade određuje i usklađuje Upravno vijeće HZMO-a.
Dječok napomena:
Kod ove naknade dvije stvari nemojte pomiješati: postotak i uzrok. Možete imati vrlo visok stupanj invaliditeta ili ozbiljnu bolest, a ipak ne ostvariti baš ovo pravo ako tjelesno oštećenje nije posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ako taj uzrok postoji, nemojte unaprijed pokušavati sami pretvoriti svoje dijagnoze u postotke – predajte zahtjev s urednom dokumentacijom i pustite da se postotak utvrdi u postupku vještačenja. A posebno pazite na šest mjeseci od nastanka tjelesnog oštećenja jer birokracija, kao i obično, možda nema osjećaj za vrijeme, ali rokovi ga imaju poprilično dobro.