Što je invalidska mirovina?
Invalidska mirovina nije pravo koje se dobiva samo zato što osoba ima određenu dijagnozu, invaliditet ili određeni postotak tjelesnog oštećenja.
Za ovo pravo ključno je što je zbog zdravstvenog stanja ostalo od radne sposobnosti osobe te ima li osoba potreban mirovinski staž. Radna sposobnost utvrđuje se u postupku vještačenja, a HZMO na temelju nalaza i mišljenja te ostalih uvjeta odlučuje postoji li pravo na invalidsku mirovinu.
Zato dvije osobe s istom dijagnozom ne moraju dobiti isto rješenje – jedna može imati potpuni gubitak radne sposobnosti, druga djelomični, a kod treće uvjeti za invalidsku mirovinu možda neće biti utvrđeni.
Službeni naziv
Zakon razlikuje:
invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i
invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
U starijim rješenjima i dalje ćete susretati izraze profesionalna nesposobnost za rad i opća nesposobnost za rad. HZMO ih i danas navodi uz odgovarajuće nove pojmove kod pravila o radu korisnika invalidskih mirovina.
Brzi pregled
| Što treba znati | Ukratko |
|---|---|
| Dijagnoza sama po sebi dovoljna? | Ne |
| Tko utvrđuje radnu sposobnost? | Zavod za vještačenje |
| Tko donosi rješenje o mirovini? | HZMO |
| Djelomični gubitak | osoba još može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima |
| Potpuni gubitak | trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti |
| Bolest / ozljeda izvan rada | potreban je propisani staž |
| Ozljeda na radu / profesionalna bolest | nema uvjeta minimalne duljine staža |
| Faktor za potpuni gubitak od 2026. | 1,1 |
| Faktor za djelomični gubitak od 2026. | 0,9 u osnovnom slučaju |
| Rad uz potpuni gubitak od 2026. | moguć na manje od 3,5 sata dnevno |
| Obvezni kontrolni pregledi | ukinuti od 2025. |
Što znači djelomični gubitak radne sposobnosti?
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada je radna sposobnost osobe smanjena, a osoba se zbog zdravstvenog stanja, dobi, obrazovanja i svojih sposobnosti ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za drugi posao s punim radnim vremenom, ali još može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja.
Dakle, djelomični gubitak radne sposobnosti ne znači da osoba „više ne može raditi”. Upravo suprotno – zakon pretpostavlja da određena radna sposobnost još postoji.
Što znači potpuni gubitak radne sposobnosti?
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada su zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja radne sposobnosti trajno izgubljene i nema preostale radne sposobnosti.
To je ono što se u starijim rješenjima često nazivalo općom nesposobnošću za rad.
Invaliditet nije isto što i invalidska mirovina
Ovo je jedna od najčešćih zabuna.
Osoba može imati utvrđen invaliditet, inkluzivni dodatak, određeno tjelesno oštećenje ili druga prava zbog invaliditeta, a da nema pravo na invalidsku mirovinu.
I obrnuto, za invalidsku mirovinu nije propisano pravilo tipa: „imate 70 % invaliditeta pa imate pravo na mirovinu”.
Kod invalidske mirovine procjenjuje se radna sposobnost, dok se kod drugih prava mogu procjenjivati tjelesno oštećenje, funkcionalna sposobnost, razina potpore i druge okolnosti.
Naknada zbog tjelesnog oštećenja →
Koliko staža treba?
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine života, potrebno je da mirovinski staž osobe pokriva najmanje:
jednu trećinu radnog vijeka.
To znači da ne postoji jednostavno pravilo poput „morate imati 15 godina staža”.
HZMO računa odnos između vašeg ostvarenog staža i vašeg radnog vijeka.
Što je radni vijek?
Radni vijek u pravilu se računa od:
- 20. godine života
- od 23. godine ako je završen odgovarajući prijediplomski ili stručni studij
- od 26. godine ako je završen odgovarajući diplomski ili integrirani studij
do dana nastanka smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti.
Radni vijek dodatno se skraćuje za stvarno vrijeme provedeno na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom vojnom roku te za razdoblja u kojima je osoba do nastanka gubitka radne sposobnosti bila prijavljena kao nezaposlena nadležnoj službi za zapošljavanje.
Zato se uvjet „jedne trećine radnog vijeka” ne može pouzdano izračunati samo tako da od svoje dobi oduzmete 20 i podijelite s tri. HZMO mora uzeti u obzir konkretna razdoblja.
Posebno pravilo za mlađe osobe
Za potpuni gubitak radne sposobnosti postoje blaži uvjeti za osobe kod kojih je gubitak radne sposobnosti nastao vrlo rano.
Ako je potpuni gubitak nastao prije 35. godine, dovoljno je najmanje dvije godine staža osiguranja.
Ako je nastao prije 30. godine, dovoljno je najmanje jedna godina staža osiguranja.
U oba slučaja potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati tijekom osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
A ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest?
Tu vrijedi bitno povoljnije pravilo.
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu može se ostvariti bez obzira na duljinu mirovinskog staža.
Zato je jako važno da u postupku bude pravilno evidentirano je li zdravstveno stanje posljedica:
bolesti ili ozljede izvan rada ili
ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.
To može utjecati i na samo pravo i na izračun mirovine.
Što ako još postoji mogućnost profesionalne rehabilitacije?
Nije svaki ozbiljan gubitak radne sposobnosti automatski put prema invalidskoj mirovini.
Ako postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, odnosno osoba se profesionalnom rehabilitacijom može osposobiti za drugi posao s punim radnim vremenom, može se utvrditi pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Ako takvo stanje nastane prije 55. godine i ispunjeni su propisani uvjeti, pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe se obvezno.
Drugim riječima, rezultat vještačenja ne mora biti samo „ima mirovinu” ili „nema mirovinu”. Može biti utvrđeno i da postoji preostala radna sposobnost uz mogućnost profesionalne rehabilitacije.
Kako se utvrđuje imam li djelomični ili potpuni gubitak?
To se ne određuje prema jednoj dijagnozi niti prema jednoj liječničkoj potvrdi.
U postupku se provodi vještačenje radne sposobnosti. Zavod za vještačenje pregledava medicinsku i drugu dokumentaciju, a ako na temelju dokumentacije nije moguće donijeti nalaz i mišljenje, osoba se može pozvati na neposredni pregled.
Zavod za vještačenje ne donosi rješenje o invalidskoj mirovini. On izrađuje nalaz i mišljenje, a rješenje o pravu donosi HZMO.
Važno:
prije završetka vještačenja nije moguće sa sigurnošću unaprijed reći hoće li biti utvrđen djelomični gubitak, potpuni gubitak, preostala radna sposobnost za profesionalnu rehabilitaciju ili da uvjeti nisu utvrđeni. Liječnik i medicinska dokumentacija važni su za postupak, ali konačna ocjena radne sposobnosti donosi se kroz propisani postupak vještačenja.
Kako pokrenuti postupak?
Zahtjev za invalidsku mirovinu može se podnijeti HZMO-u.
Ako je osoba zaposlena ili osigurana po drugoj osnovi, postupak za ocjenu radne sposobnosti može se pokrenuti i na prijedlog izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite.
Zahtjev se može predati:
- putem e-Usluga HZMO-a
- osobno u područnoj službi, uredu ili ispostavi HZMO-a
- putem poštanskog ureda
- putem Mirovinskog informativnog centra.
Pronađi nadležni ured HZMO-a →
Koja dokumentacija treba?
Aktualna HZMO tiskanica među prilozima navodi prvenstveno:
- obrazac 1-IN – izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti, koji izdaje izabrani liječnik
- obrazac 2-IN – opis poslova
- prijavu ozljede na radu ovjerenu od HZZO-a, ako je primjenjivo
- rješenje o utvrđenoj profesionalnoj bolesti, ako je primjenjivo
- dokaze o stažu koji nije evidentiran
- potvrdu o stažu s povećanim trajanjem, ako postoji
- dokaze o zaposlenju odnosno osiguranju u inozemstvu
- podatke i dokumente vezane uz djecu te posebne statuse, kada su relevantni za određivanje prava ili iznosa.
Ne znači da će svaka osoba morati priložiti baš svaki dokument s tog popisa. Tiskanica jasno odvaja dokumentaciju koja je potrebna samo u određenim situacijama.
Kolika je invalidska mirovina?
Ne postoji jedna fiksna „invalidska mirovina”.
Iznos ovisi o mirovinskom stažu, plaćama odnosno osnovicama, vrijednosnim bodovima, uzroku gubitka radne sposobnosti i vrsti invalidske mirovine.
Od novog Zakona vrijedi i povoljnije pravilo prema kojem se kod invalidske mirovine zbog bolesti ili ozljede izvan rada pri određivanju osobnih bodova vrijednosni bodovi uzimaju najmanje za 21 godinu mirovinskog staža.
Ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest, vrijednosni bodovi uzimaju se najmanje za 40 godina mirovinskog staža.
Invalidske mirovine povećane su od 2026.
Od 1. siječnja 2026. povećani su mirovinski faktori za invalidske mirovine.
| Vrsta invalidske mirovine | Mirovinski faktor od 2026. |
|---|---|
| Potpuni gubitak radne sposobnosti | 1,1 |
| Djelomični gubitak – nezaposlen ili radi do pola punog vremena | 0,9 |
Prije toga faktori su iznosili 1,0 odnosno 0,8. HZMO je postojeće invalidske mirovine trebao ponovno odrediti po službenoj dužnosti od 1. siječnja 2026., bez potrebe da korisnici podnose zahtjev.
Utječu li djeca na iznos invalidske mirovine?
Mogu.
Od 1. srpnja 2025. dodani staž povećan je na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete osobi kojoj prema Zakonu pripada. Taj se staž koristi za određivanje iznosa mirovine.
To nije dodatna godina stvarnog staža kojom se automatski ispunjava uvjet jedne trećine radnog vijeka.
Zato HZMO i na tiskanici za invalidsku mirovinu traži podatke o djeci kada su relevantni za određivanje mirovine.
Može li se raditi uz invalidsku mirovinu?
Može, ali pravila jako ovise o tome koja je vrsta invalidske mirovine.
Potpuni gubitak radne sposobnosti
Od 1. siječnja 2026. korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti može se zaposliti na manje od 3,5 sata dnevno i nastaviti primati mirovinu.
Ovdje je riječ „manje” važna.
Ako se osoba zaposli na 3,5 sata dnevno ili više ili počne obavljati djelatnost koja predstavlja osnovu obveznog osiguranja, isplata te mirovine se obustavlja.
Dakle, 3 sata dnevno i 3,5 sata dnevno ovdje pravno nisu ista stvar.
Djelomični gubitak radne sposobnosti
Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti rad je moguć i mirovina se ne mora obustaviti.
Ako osoba radi do polovice punog radnog vremena, za invalidsku mirovinu primjenjuje se faktor 0,9.
Ako radi dulje od polovice punog vremena ili obavlja samostalnu djelatnost, HZMO određuje novu svotu mirovine. Faktor tada iznosi:
| Uzrok djelomičnog gubitka | Faktor kod rada duljeg od pola vremena |
|---|---|
| Bolest ili ozljeda izvan rada | 0,5 |
| Ozljeda na radu ili profesionalna bolest | 0,6667 |
Važno: ako ste korisnik invalidske mirovine i planirate se zaposliti ili promijeniti radno vrijeme, provjerite svoj konkretni slučaj s HZMO-om prije promjene. Kod invalidske mirovine vrsta prava, uzrok invalidnosti i broj radnih sati izravno mogu utjecati na isplatu.
Pronađi nadležni ured HZMO-a →
Što ako mi se zdravstveno stanje pogorša?
Ako osoba već prima invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, a kasnije nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, može se priznati pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka ako su ispunjeni zakonski uvjeti.
Zakon pritom štiti korisnika i u situaciji kada bi novo izračunata mirovina zbog potpunog gubitka bila manja od ranije djelomične invalidske mirovine – tada se nastavlja isplaćivati ranije ostvarena mirovina ako je povoljnija.
Ima li još obveznih kontrolnih pregleda?
Obvezni kontrolni pregledi korisnika invalidskih mirovina ukinuti su novim Zakonom od 1. srpnja 2025.
To ipak ne znači da se pravo baš nikada više ne može mijenjati. Ako nastanu nove okolnosti ili promjene radne sposobnosti koje prema Zakonu utječu na postojeće pravo, može se utvrditi promjena ili novo pravo.
Što se događa kada korisnik potpune invalidske mirovine dođe do dobi za starosnu mirovinu?
Ako je invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog bolešću, HZMO je po službenoj dužnosti prevodi u starosnu mirovinu u istoj svoti kada korisnik navrši zakonom propisanu dob za starosnu mirovinu.
Kada počinje pravo i isplata?
Pravo na invalidsku mirovinu u pravilu postoji od dana nastanka djelomičnog odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti, ali konkretan početak isplate ovisi i o tome je li osoba tada radila, primala naknadu plaće zbog bolovanja te kada je zahtjev podnesen.
Ako se zahtjev podnosi nakon prestanka osiguranja, a gubitak radne sposobnosti postojao je već ranije, zahtjev je posebno važno podnijeti u roku od šest mjeseci od nastanka gubitka radne sposobnosti. Ako se podnese kasnije, pravo se u pravilu priznaje od prvoga dana idućeg mjeseca nakon zahtjeva i najviše šest mjeseci unatrag.
Kod osobe koja je još zaposlena HZMO prvo može donijeti rješenje kojim priznaje pravo na temelju utvrđenoga djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a nakon pravomoćnosti toga rješenja donosi rješenje o iznosu i početku isplate.
Što je privremena invalidska mirovina?
Unatoč nazivu, ovo nije „invalidska mirovina dok čekam vještačenje”.
Privremena invalidska mirovina posebno je pravo za invalida rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju, ali nakon toga dugotrajno nije uspio pronaći odgovarajući posao.
Osnovni uvjet je najmanje pet godina neprekidne nezaposlenosti nakon završene profesionalne rehabilitacije, pri čemu nezaposlenost mora trajati do navršene 58. godine života. Postoje dodatna pravila ako je osoba nakon rehabilitacije određeno vrijeme radila.
Dakle, to nije privremena zamjena za redovnu invalidsku mirovinu niti naknada koju osoba prima dok čeka rješenje.
Ako se traži upravo ovo pravo:
Za privremenu invalidsku mirovinu HZMO traži i potvrdu HZZ-a o razdobljima nezaposlenosti nakon završene profesionalne rehabilitacije.
Radio sam u inozemstvu – što onda?
Ako ste bili osigurani u drugim državama članicama EU/EGP-a, Švicarskoj ili državi s kojom Hrvatska ima odgovarajući međunarodni ugovor, razdoblja osiguranja mogu biti važna za ostvarivanje prava.
Zahtjev za invalidsku mirovinu podnesen u jednoj državi u pravilu se smatra zahtjevom i u drugim državama u kojima ste ostvarili razdoblja osiguranja. Međutim, svaka država samostalno procjenjuje invalidnost prema svojem zakonodavstvu.
Zato činjenica da je jedna država priznala invalidsku mirovinu ne znači automatski da će druga država donijeti istu ocjenu radne sposobnosti.
Mirovine i rad u inozemstvu – HZMO →
Što ako je zahtjev odbijen?
Ako HZMO donese prvostupanjsko rješenje s kojim se ne slažete, protiv njega je moguće podnijeti žalbu Središnjoj službi HZMO-a. Nakon drugostupanjskog rješenja osigurana je i sudska zaštita u upravnom sporu.
Ako se ne slažete s rezultatom vještačenja, žalba se ne šalje izravno Zavodu za vještačenje, nego se podnosi nadležnom tijelu u upravnom postupku, prema uputi o pravnom lijeku koja se nalazi u rješenju.
Važno:
uvijek pročitajte uputu o pravnom lijeku na svom konkretnom rješenju i držite se roka koji je u njoj naveden.
Česta pitanja
Imam dijagnozu i priznati invaliditet. Imam li automatski pravo na invalidsku mirovinu?
Ne. Za invalidsku mirovinu mora se kroz vještačenje utvrditi djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i, osim kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti, mora biti ispunjen i uvjet staža.
Imam inkluzivni dodatak. Znači li to da mogu dobiti invalidsku mirovinu?
Ne automatski. Inkluzivni dodatak i invalidska mirovina različita su prava i koriste različite kriterije. Kod invalidske mirovine odlučujući su utvrđena radna sposobnost i uvjet staža.
Koliki postotak invaliditeta treba za invalidsku mirovinu?
Zakon invalidsku mirovinu ne veže uz jedan određeni „postotak invaliditeta”. Utvrđuje se djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema zakonskim kriterijima.
Moram li prvo dati otkaz da bih tražila invalidsku mirovinu?
Ne. Postupak se može voditi i dok ste zaposleni, a za vrijeme zaposlenja može ga pokrenuti i izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite. Ako bude utvrđeno pravo, HZMO zatim određuje početak isplate prema vašem statusu i vrsti gubitka radne sposobnosti.
Mogu li raditi ako imam potpuni gubitak radne sposobnosti?
Od 2026. možete se zaposliti na manje od 3,5 sata dnevno uz nastavak isplate mirovine. Ako radite 3,5 sata ili više odnosno počnete obavljati djelatnost koja stvara obvezu osiguranja, isplata se obustavlja.
Imam djelomični gubitak. Smijem li raditi puno radno vrijeme?
Rad dulji od polovice punog vremena ne mora dovesti do obustave mirovine, ali HZMO tada određuje novu svotu invalidske mirovine prema odgovarajućem mirovinskom faktoru.
Hoću li svake godine morati ponovno na kontrolno vještačenje?
Ne postoji više ranija obveza redovitih obveznih kontrolnih pregleda korisnika invalidskih mirovina – oni su ukinuti novim Zakonom.
Mogu li sama unaprijed izračunati hoću li dobiti invalidsku mirovinu?
Staž se okvirno može provjeriti, ali ishod se ne može pouzdano znati prije ocjene radne sposobnosti. Upravo vještačenje utvrđuje postoji li djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno neko drugo stanje relevantno za prava iz mirovinskog osiguranja.
Službeni izvori: HZMO – Invalidska mirovina · HZMO – Podnošenje zahtjeva · HZMO – Kako se određuje mirovina · HZMO – Rad korisnika mirovina · HZMO – promjene od 1. siječnja 2026. · ZOSI – Vještačenje.
Pravni temelj
Pravo na invalidsku mirovinu uređuje Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025). Zakon uređuje smanjenje i gubitak radne sposobnosti, uvjete staža, profesionalnu rehabilitaciju, djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti, privremenu invalidsku mirovinu, način određivanja mirovine te mogućnost rada uz invalidsku mirovinu.
Dječok napomena:
Kod invalidske mirovine nemojte pokušavati pogoditi ishod samo prema dijagnozi, postotku invaliditeta ili iskustvu druge osobe s istom bolešću. Ključan je nalaz o vašoj konkretnoj radnoj sposobnosti, a tek nakon toga HZMO provjerava i ostale uvjete poput staža i uzroka gubitka radne sposobnosti. Prije predaje zahtjeva skupite aktualnu medicinsku dokumentaciju i provjerite evidenciju staža, a kad dobijete nalaz i rješenje pročitajte što je zapravo utvrđeno – „djelomični”, „potpuni” i „preostala radna sposobnost” zvuče kao tri slična birokratska izraza, ali u stvarnom životu vode u tri poprilično različita smjera.