Što je prijevremena starosna mirovina?
Prijevremena starosna mirovina omogućuje odlazak u mirovinu prije dobi propisane za redovnu starosnu mirovinu, ali uz uvjet dovoljno dugog mirovinskog staža.
Najvažnija razlika u odnosu na redovnu starosnu mirovinu jest što se prijevremena mirovina pri odlasku umanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Od 2026. postoji velika novost: to umanjenje više nije doživotno – ukida se nakon što korisnik navrši 70 godina života.
Službeni naziv
Službeni naziv prava je prijevremena starosna mirovina.
Postoji i posebna prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca, kod koje se, ako su ispunjeni svi posebni uvjeti, mirovina određuje bez penalizacije.
Brzi pregled
| Što treba znati | Pravilo |
|---|---|
| Muškarci | 60 godina života + 35 godina mirovinskog staža |
| Žene u 2026. | 59 godina života + 34 godine mirovinskog staža |
| Umanjenje | 0,2 % za svaki mjesec ranijeg odlaska |
| Najviše 5 godina ranije | u pravilu do 12 % početnog umanjenja |
| Što se događa sa 70 godina | penalizacija se ukida |
| Treba li zahtjev za ukidanje penalizacije | ne – HZMO postupa po službenoj dužnosti |
| Rad do pola radnog vremena | puna isplata mirovine |
| Nakon 65. – rad dulji od pola vremena | 50 % mirovine |
| Zahtjev za mirovinu | najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta |
| Pretkompletiranje | može se pokrenuti do 12 mjeseci prije zahtjeva |
Opći uvjet od 60 godina života i 35 godina staža propisan je Zakonom o mirovinskom osiguranju, dok za žene do kraja 2029. traje prijelazno razdoblje s povoljnijim uvjetima.
Kada muškarac može u prijevremenu starosnu mirovinu?
Prema općem pravilu potrebno je imati:
60 godina života i najmanje 35 godina mirovinskog staža.
Ako osoba sa 60 godina već ima 41 godinu staža osiguranja u stvarnom, odnosno efektivnom trajanju, prije predaje zahtjeva treba provjeriti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
To može biti znatno povoljnije jer nije riječ o prijevremenoj mirovini s umanjenjem.
Kada žena može u prijevremenu starosnu mirovinu?
Za žene prijelazno razdoblje traje do kraja 2029.
| Godina | Dob | Potreban mirovinski staž |
|---|---|---|
| 2026. | 59 godina | 34 godine |
| 2027. | 59 godina i 3 mjeseca | 34 godine i 3 mjeseca |
| 2028. | 59 godina i 6 mjeseci | 34 godine i 6 mjeseci |
| 2029. | 59 godina i 9 mjeseci | 34 godine i 9 mjeseci |
| od 2030. | 60 godina | 35 godina |
Od 1. siječnja 2030. uvjeti za žene i muškarce se izjednačavaju.
Koliko se prijevremena mirovina umanjuje?
Mirovina se pri odlasku u prijevremenu starosnu mirovinu umanjuje za:
0,2 % za svaki mjesec ranijeg odlaska u odnosu na dob potrebnu za redovnu starosnu mirovinu.
Umanjenje ne ovisi o tome imate li 35, 37 ili 40 godina staža – presudan je broj mjeseci koliko ranije odlazite u mirovinu.
Primjerice:
| Koliko ranije odlazite | Početno umanjenje |
|---|---|
| 1 godina | 2,4 % |
| 2 godine | 4,8 % |
| 3 godine | 7,2 % |
| 4 godine | 9,6 % |
| 5 godina | 12 % |
Primjer: muškarac koji ode u prijevremenu mirovinu točno sa 60 godina, umjesto sa 65, odlazi 60 mjeseci ranije. Mirovina se zato početno umanjuje za 12 %.
Kod žena se gleda dob za redovnu starosnu mirovinu koja za njih vrijedi u toj godini. U 2026. redovna dob za ženu je 64 godine, pa žena koja prijevremenu mirovinu ostvari sa 59 godina također odlazi pet godina ranije.
Je li penalizacija više doživotna?
Ne. Ovo je jedna od najvažnijih promjena od 2026.
Od 1. siječnja 2026. korisniku prijevremene starosne mirovine HZMO ukida smanjenje polaznog faktora od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina života.
Drugim riječima, ako ste zbog prijevremenog odlaska imali, primjerice, umanjenje od 10 %, ono se više ne primjenjuje nakon što navršite 70 godina.
Važno:
ne podnosite poseban zahtjev. HZMO novu svotu određuje po službenoj dužnosti.
Za korisnike koji su 70 godina navršili prije početka primjene ovog pravila, HZMO je tijekom 2026. također po službenoj dužnosti proveo novo određivanje mirovina bez penalizacije.
Znači li to da sa 70 godina dobivam mirovinu kao da nikad nisam otišao ranije?
Ukida se upravo umanjenje polaznog faktora zbog prijevremenog odlaska.
Ali to ne znači da će vaša mirovina postati jednaka mirovini koju biste imali da ste radili još pet godina. Da ste ostali zaposleni, imali biste i više godina staža te možda dodatne vrijednosne bodove iz plaća.
Dakle, sa 70 godina nestaje penalizacija, ali se ne dodaju godine staža koje osoba nije stvarno odradila. To proizlazi iz načina na koji se mirovina računa prema stažu, vrijednosnim bodovima i polaznom faktoru.
Kolika će biti moja prijevremena mirovina?
Ne postoji jedan fiksni iznos.
Na visinu mirovine utječu, među ostalim:
- ostvareni mirovinski staž
- plaće odnosno osnovice tijekom radnog vijeka
- vrijednosni bodovi
- aktualna vrijednost mirovine
- dodani staž
- broj mjeseci prijevremenog odlaska
- osiguranje samo u I. ili u I. i II. mirovinskom stupu.
Kod prijevremene mirovine na tako utvrđenu mirovinu dodatno utječe polazni faktor umanjen za 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska.
Najbolje je prije odluke napraviti službeni informativni izračun.
Provjeri procjenu svoje buduće mirovine – Moja mirovina →
Djeca i dodani staž
Za određivanje iznosa mirovine od novog Zakona dodaje se 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete osobi kojoj prema Zakonu pripada dodani staž.
Ali ovo je jako važno:
dodani staž za djecu ne služi za ispunjavanje uvjeta od 35 godina mirovinskog staža za prijevremenu mirovinu.
Koristi se za određivanje iznosa mirovine nakon što su uvjeti za stjecanje prava već ispunjeni.
Dakle, ako imate 34 stvarne godine mirovinskog staža i jedno dijete, tih 12 mjeseci ne možete jednostavno dodati kako biste ispunili uvjet od 35 godina za prijevremenu mirovinu.
Prijevremena mirovina zbog stečaja poslodavca
Ovo je posebna situacija koju vrijedi izdvojiti jer može napraviti veliku razliku.
Osoba može ostvariti prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca bez penalizacije, odnosno uz polazni faktor 1,0, ako su kumulativno ispunjeni posebni uvjeti.
Potrebno je da:
- osiguranje prestane zbog stečaja poslodavca
- osoba ispuni dob i staž potrebne za prijevremenu starosnu mirovinu
- nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja tih uvjeta, bude najmanje dvije godine neprekidno prijavljena kao nezaposlena osoba
- odjavi se iz evidencije HZZ-a s danom ispunjenja uvjeta ili najkasnije prvog sljedećeg dana.
Kod ove vrste prijevremene mirovine mirovina se određuje s polaznim faktorom 1,0, dakle bez standardnog umanjenja od 0,2 % po mjesecu.
Prijava u evidenciju nezaposlenih →
Važno:
ovo nije pravilo za svaku osobu kojoj je poslodavac prestao poslovati ili koja je dobila otkaz. Mora biti riječ o propisanim uvjetima vezanim uz stečaj poslodavca i neprekidno razdoblje nezaposlenosti.
Trebam li prestati raditi da bih ostvario pravo?
U pravilu se pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje nakon prestanka osiguranja, odnosno nakon prestanka zaposlenja ili druge osnove obveznog mirovinskog osiguranja.
Postoji važna iznimka.
Ako ste nakon ispunjenja uvjeta nastavili raditi do polovice punog radnog vremena, možete ostvariti prijevremenu starosnu mirovinu bez potpunog prestanka radnog odnosa.
Mogu li raditi nakon odlaska u prijevremenu mirovinu?
Da.
Korisnik prijevremene starosne mirovine može raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, uz nastavak isplate pune mirovine.
Od 1. siječnja 2026. nakon što korisnik navrši 65 godina života, može raditi i dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine.
Dakle:
do pola radnog vremena → puna mirovina
nakon 65. godine, rad dulji od pola vremena → 50 % mirovine
Može li mi se nakon rada ponovno odrediti mirovina?
Može, ako se ispune zakonski uvjeti.
HZMO navodi da korisnici koji nakon umirovljenja ostvare najmanje jednu godinu novog staža osiguranja mogu, nakon prestanka rada, tražiti ponovno određivanje odnosno novu mirovinu ako ispunjavaju uvjete propisane za odgovarajuću vrstu mirovine.
Ako se radi do polovice punog radnog vremena, za jednu godinu novog mirovinskog staža potrebno je otprilike dvije godine takvog rada.
Isplati li mi se prijevremena mirovina ili je bolje čekati?
To se ne može jednako odgovoriti za svakoga.
Prijevremena mirovina znači da ćete mirovinu početi primati ranije, ali ćete do 70. godine imati umanjenje od 0,2 % za svaki mjesec ranijeg odlaska. Ako ostanete raditi, s druge strane, nastavljate ostvarivati dodatni staž i vrijednosne bodove.
Zato prije konačne odluke ima smisla usporediti barem:
prijevremenu mirovinu od planiranog datuma i starosnu mirovinu ako nastavite raditi.
Službena usluga Moja mirovina služi upravo za informativne izračune buduće mirovine.
Moja mirovina – informativni izračun →
Prije zahtjeva provjerite staž – pretkompletiranje
Ako znate da se umirovljenje približava, ne morate čekati zadnji mjesec.
Do 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva možete HZMO-u poslati obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva. Taj postupak zovemo pretkompletiranje.
HZMO tada može unaprijed provjeriti podatke o vašem mirovinskom stažu, plaćama i drugim podacima potrebnim za odluku o mirovini.
Posebno je korisno ako imate stari staž koji možda nije potpuno evidentiran ili ste dio radnog vijeka proveli u inozemstvu.
Pretkompletiranje nije zahtjev za mirovinu. Nakon njega treba zasebno podnijeti zahtjev za priznanje prava.
Kada mogu predati zahtjev?
Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta odnosno prestanka osiguranja.
Možete ga predati:
- putem e-Usluga HZMO-a
- osobno nadležnoj područnoj službi, uredu ili ispostavi HZMO-a
- u poštanskom uredu
- putem Mirovinskog informativnog centra.
Pronađi nadležni ured HZMO-a →
Koja dokumentacija može biti potrebna?
Ovisno o konkretnom slučaju, HZMO u tiskanici zahtjeva navodi dokumente kao što su:
- radna knjižica ili izjava da je ne posjedujete, ako već nije dostavljena kroz pretkompletiranje
- dokazi o stažu koji nije evidentiran
- odluka o prestanku radnog odnosa ili izmijenjeni ugovor o radu
- potvrde o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
- dokazi o radu i osiguranju u inozemstvu
- izvaci iz matice rođenih za djecu
- dokumentacija o posebnim statusima, ako je primjenjivo
- podaci potrebni za isplatu mirovine.
Ne mora svatko priložiti sve s tog popisa. Dio podataka HZMO pribavlja iz službenih evidencija, a konkretni prilozi ovise o radnom i životnom putu osiguranika.
Kada počinje isplata mirovine?
Ako su uvjeti ispunjeni i zahtjev je podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, mirovina može pripadati od prvog sljedećeg dana nakon prestanka osiguranja.
Ako je zahtjev podnesen nakon isteka šest mjeseci, pravo se priznaje od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, uz mogućnost priznanja najviše šest mjeseci unatrag prema zakonskom pravilu.
Radio sam u inozemstvu
Ako ste dio radnog vijeka proveli u drugoj državi, navedite to HZMO-u već tijekom pretkompletiranja ili prilikom zahtjeva za mirovinu.
Kod rada u državama EU/EGP-a, Švicarskoj te državama s kojima Hrvatska primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju, inozemna razdoblja osiguranja mogu biti važna za utvrđivanje prava na mirovinu.
Ako u postupku pretkompletiranja već navedete inozemni staž, HZMO navodi da nije potrebno dodatno podnositi posebnu tiskanicu za prethodno utvrđivanje tog razdoblja.
Mirovine i rad u inozemstvu – HZMO →
I. stup ili I. i II. stup?
Ako ste osigurani u oba obvezna mirovinska stupa, nakon zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu dobivate informativne izračune na temelju kojih možete usporediti ostvarivanje mirovine:
samo iz I. stupa ili iz I. i II. stupa.
REGOS osiguraniku dostavlja informativne izračune, nakon čega se daje izjava o izboru vrste mirovine, a podatak se prosljeđuje HZMO-u radi donošenja rješenja.
Zato izbor nemojte raditi samo po principu „II. stup imam pa ga valjda moram uzeti”. Pogledajte oba izračuna pa tek onda odlučite. 😁
Česta pitanja
Imam 60 godina i 35 godina staža. Mogu li u mirovinu?
Da, prema općim uvjetima imate potrebnu dob i staž za prijevremenu starosnu mirovinu. Mirovina će se pri odlasku umanjiti za 0,2 % za svaki mjesec koliko odlazite prije dobi potrebne za redovnu starosnu mirovinu.
Imam 60 godina i 41 godinu stvarnog staža. Trebam li uzeti prijevremenu?
Prije toga svakako provjerite pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, za koju je osnovni uvjet 60 godina života i 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju.
Ako odem pet godina ranije, hoću li cijeli život imati 12 % manju mirovinu?
Ne više. Početno umanjenje za pet godina ranijeg odlaska iznosi 12 %, ali od 2026. HZMO penalizaciju ukida od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina života.
Moram li sa 70 godina podnijeti zahtjev da mi ukinu penalizaciju?
Ne. HZMO to provodi po službenoj dužnosti.
Imam dijete. Može li mi dodani staž pomoći da dođem do potrebnih 35 godina?
Ne. Dodani staž za djecu koristi se za izračun svote mirovine, a ne za ispunjavanje uvjeta potrebnog mirovinskog staža za stjecanje prava.
Poslodavac mi je otišao u stečaj i već dvije godine sam na HZZ-u. Imam li posebno pravo?
Možda. Ako su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca, mirovina se može odrediti bez penalizacije. Posebno je važno neprekidno razdoblje prijave u evidenciju nezaposlenih i pravodobna odjava nakon ispunjenja uvjeta.
Mogu li raditi četiri sata i primati cijelu mirovinu?
Da. Korisnicima prijevremene starosne mirovine moguć je rad do polovice punog radnog vremena uz nastavak pune isplate mirovine.
A nakon 65. mogu raditi puno radno vrijeme?
Od 2026. korisnik prijevremene starosne mirovine nakon navršenih 65 godina može raditi dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine.
Moram li čekati da prestanem raditi prije nego predam zahtjev?
Ne morate čekati zadnji dan. Zahtjev se može predati najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta odnosno planiranog prestanka osiguranja.
Službeni izvori: HZMO – Prijevremena starosna mirovina · HZMO – Kako se određuje mirovina · HZMO – Podnošenje zahtjeva · HZMO – Rad korisnika mirovina · HZMO – Promjene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2026. · HZMO – Tiskanice.
Pravni temelj
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu uređuje Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025). Zakon propisuje uvjete dobi i staža, smanjenje polaznog faktora od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska, posebna pravila za stečaj poslodavca te ukidanje penalizacije nakon navršene 70. godine života.
Dječok napomena:
Prijevremena mirovina više ne znači nužno „penalizaciju do kraja života”, ali odluku ipak nemojte donositi samo zbog toga što se umanjenje sa 70 godina ukida. Prije zahtjeva provjerite koliko mjeseci ranije odlazite, koliki bi bio stvarni iznos mirovine, imate li možda uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i je li sav staž uredno evidentiran. Ako vam nedostaje nekoliko mjeseci do povoljnije opcije, informativni izračun i pretkompletiranje mogu vrijediti puno više od brzog „samo da odem u mirovinu”.