Što su starosne mirovine?

Starosna mirovina je ono na što većina ljudi misli kada kaže „idem u mirovinu”. Ali godine života same po sebi nisu dovoljne – za pravo na starosnu mirovinu potrebno je ispuniti i uvjet mirovinskog staža.

Od 2026. pravila nisu potpuno jednaka za muškarce i žene jer za žene još traje prijelazno razdoblje. Uz to postoji i starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, koja omogućuje odlazak u mirovinu ranije osobama s vrlo dugim stažem.

Službeni naziv

Službeni naziv prava je starosna mirovina.

Zakon posebno uređuje i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. To nije isto što i prijevremena starosna mirovina i kod nje se ne primjenjuje klasično umanjenje zbog ranijeg odlaska.

Prijevremena starosna mirovina →

Brzi pregled

Što treba znati	Uvjet
Muškarci – redovna starosna mirovina	65 godina života + najmanje 15 godina mirovinskog staža
Žene u 2026.	64 godine života + najmanje 15 godina mirovinskog staža
Dugogodišnji osiguranik	60 godina života + 41 godina staža osiguranja u stvarnom trajanju
Zahtjev	može se podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta
Pretkompletiranje	može se pokrenuti do 12 mjeseci prije zahtjeva
Rad do pola radnog vremena	moguća puna isplata mirovine
Rad dulji od pola radnog vremena nakon 65. godine	od 2026. moguća isplata 50 % mirovine
Kasniji odlazak u mirovinu	povećanje polaznog faktora za 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska
Dodani staž za dijete	12 mjeseci za svako dijete – za izračun iznosa, ne za ispunjenje uvjeta

Kada muškarac može u starosnu mirovinu?

Osiguranik stječe pravo na redovnu starosnu mirovinu kada ima:

65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.
To je opći uvjet prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Kada žena može u starosnu mirovinu?

Za žene još traje prijelazno razdoblje tijekom kojega je potrebna niža dob od 65 godina.

Godina	Potrebna dob žene
2026.	64 godine
2027.	64 godine i 3 mjeseca
2028.	64 godine i 6 mjeseci
2029.	64 godine i 9 mjeseci
od 2030.	65 godina

U svim tim slučajevima potrebno je imati najmanje 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2030. uvjeti za žene i muškarce izjednačavaju se.

Važno:
nije dovoljno imati samo potrebne godine života. Ako osoba nema najmanje 15 godina mirovinskog staža, ne može ostvariti redovnu starosnu mirovinu prema ovom pravilu.

Ako nemate potreban staž, ovisno o dobi, prebivalištu, prihodima i drugim uvjetima, provjerite zasebno pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe.

Nacionalna naknada za starije osobe →

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

Osoba koja ima jako dug radni staž ne mora nužno čekati 65. godinu.

Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika može ostvariti osoba koja ima:

60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom, odnosno stvarnom trajanju.

U tih 41 godinu računa se stvarno provedeno vrijeme u osiguranju. Ovo pravo ne može ostvariti osoba koja je već ispunila dobni uvjet za redovnu starosnu mirovinu.

Ovo pravo također nije isto što i prijevremena mirovina – zato osoba koja ima 60 godina i 41 godinu stvarnog staža svakako treba provjeriti upravo ovu mogućnost prije nego što automatski zatraži prijevremenu mirovinu. 😁

Prijevremena starosna mirovina →

Kolika će biti starosna mirovina?

Ovdje, nažalost, nema odgovora tipa „imate 65 godina pa ćete dobiti 700 €”. 😅

Iznos mirovine ovisi prvenstveno o:

• duljini mirovinskog staža
• plaćama odnosno osnovicama na koje su tijekom radnog vijeka plaćeni doprinosi
• vrijednosnim bodovima
• polaznom faktoru
• mirovinskom faktoru
• aktualnoj vrijednosti mirovine
• eventualnom dodanom stažu
• tome ostvaruje li se mirovina samo iz I. stupa ili iz I. i II. stupa.

HZMO mirovinu računa tako da osobne bodove pomnoži s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, uz primjenu ostalih pravila koja ovise o konkretnom osiguraniku.

Zato dvije osobe s jednakim brojem godina staža mogu imati vrlo različite mirovine ako su tijekom radnog vijeka imale različite plaće.

Kako unaprijed provjeriti koliko bi mirovina mogla iznositi?

Za osobni informativni izračun postoji službena platforma Moja mirovina, kojoj se pristupa putem sustava e-Građani. HZMO navodi da je elektronički informativni izračun dostupan upravo putem te usluge.

Provjeri procjenu svoje buduće mirovine – Moja mirovina →

Ako se informativni izračun traži pisanim putem u HZMO-u, ta se usluga naplaćuje 9,29 €.

Što je najniža mirovina?

Ako je mirovina izračunata prema plaćama i stažu manja od zakonom određene najniže mirovine, HZMO osiguraniku koji ispunjava uvjete po službenoj dužnosti određuje najnižu mirovinu.

Najniža mirovina nije jedan isti fiksni iznos za sve. Određuje se prema broju godina mirovinskog staža, polaznom i mirovinskom faktoru te aktualnoj vrijednosti mirovine. Vrijednost za jednu godinu staža iznosi 106 % aktualne vrijednosti mirovine.

Zato osoba s 15 godina staža i osoba s 35 godina staža nemaju isti iznos najniže mirovine.

Djeca i dodatni mirovinski staž

Ovo je posebno važno za roditelje.

Prema novom Zakonu, za određivanje iznosa mirovine dodaje se 12 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Ranije je to bilo šest mjeseci po djetetu.

U pravilu se dodani staž priznaje majci odnosno posvojiteljici.

Ako je otac ili posvojitelj koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog, roditeljskog ili srodnog prava, dodani staž može se priznati njemu.

Važno:
tih 12 mjeseci po djetetu služi za određivanje visine mirovine. Ne služi za ispunjavanje minimalnog uvjeta od 15 godina staža niti omogućuje raniji odlazak u mirovinu.

Dakle, osoba koja stvarno ima 14 godina staža i jedno dijete ne dobiva time „15. godinu” potrebnu za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Isplati li se raditi dulje nakon ispunjenja uvjeta?

Ako prvi put odlazite u starosnu mirovinu nakon dobi potrebne za stjecanje prava, polazni faktor povećava se za:

0,45 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu.

Od novog Zakona više nema ranijeg uvjeta da za ovu bonifikaciju osoba mora imati najmanje 35 godina staža, niti ranijeg ograničenja ukupnog povećanja na 27 %.

Za ženu koja u 2026. ispunjava uvjet sa 64 godine, povećanje se računa za mjesece nakon navršene 64. godine ako prvi put ostvaruje pravo kasnije.

To ne znači automatski da je za svakoga financijski najbolje raditi dulje – ali prije odluke vrijedi napraviti informativni izračun.

Mogu li istodobno raditi i primati starosnu mirovinu?

Da.

Korisnik starosne mirovine može raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, uz nastavak isplate pune mirovine.

Osoba koja je ispunila uvjete za starosnu mirovinu može, uz izmijenjeni ugovor o radu na najviše pola radnog vremena, steći pravo na mirovinu bez potpunog prestanka radnog odnosa.

Novo od 2026. – rad i puna satnica

Od 1. siječnja 2026. korisnik starosne mirovine koji je navršio 65 godina života može raditi i dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine.

Dakle:
rad do pola radnog vremena → puna mirovina
rad dulji od pola radnog vremena nakon 65. godine → 50 % mirovine

A obrtnici i osobe koje samostalno rade?

Od 2026. proširena su pravila i za određene osobe koje obavljaju djelatnost.

Osobe koje su navršile 65 godina i ispunjavaju uvjet staža mogu, pod zakonskim uvjetima, ostvariti starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti, među ostalima obrtnici, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelji njegovatelji, njegovatelji, određeni udomitelji i osobe koje pružaju njegu i pomoć HRVI-ima. U tom slučaju primjenjuju se pravila o isplati polovice mirovine.

Mogu li nakon rada u mirovini tražiti novi izračun?

Da, pod propisanim uvjetima.

Korisnik koji nakon umirovljenja ostvari najmanje jednu godinu novog staža osiguranja može nakon prestanka zaposlenja odnosno djelatnosti zatražiti ponovno određivanje mirovine ako ispunjava i ostale propisane uvjete.

Kod rada na pola radnog vremena jedna godina mirovinskog staža ostvaruje se nakon otprilike dvije godine takvog rada.

Trebam li prije odlaska u mirovinu provjeriti svoj staž?

Da – i ovo je jedna od stvari koje stvarno vrijedi napraviti unaprijed.

HZMO omogućuje postupak koji se zove pretkompletiranje. Njegova je svrha prije podnošenja zahtjeva provjeriti i kompletirati podatke o stažu i plaćama kako bi kasniji postupak ostvarivanja mirovine bio brži i kako se problem s nekim davnim poslodavcem iz 1987. ne bi otkrio baš zadnji petak prije mirovine. 😅

Pretkompletiranje možete pokrenuti do 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu.

Važno:
pretkompletiranje nije zahtjev za mirovinu. Nakon toga i dalje morate podnijeti stvarni zahtjev za priznanje prava.

Kada mogu predati zahtjev za starosnu mirovinu?

Zahtjev se može podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta odnosno planiranog prestanka osiguranja.

Zahtjev se može predati:

• online putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani
• osobno u područnoj službi, uredu ili ispostavi HZMO-a
• putem poštanskog ureda
• u Mirovinskom informativnom centru.

Pronađi nadležni ured HZMO-a →

Koja dokumentacija može biti potrebna?

HZMO u aktualnoj tiskanici navodi dokumentaciju koja ovisi o okolnostima pojedinog osiguranika. Među dokumentima koji mogu biti potrebni su:

• radna knjižica ili izjava da je ne posjedujete, ako podaci već nisu dostavljeni
• dokazi o stažu koji nije evidentiran
• odluka o prestanku radnog odnosa ili izmijenjeni ugovor o radu ako nastavljate raditi do pola radnog vremena
• dokaz o stažu s povećanim trajanjem
• dokumenti o razdobljima rada u inozemstvu
• podaci odnosno izvaci vezani uz djecu
• dokumentacija o posebnim statusima ako je primjenjivo.

Ne znači da će svaka osoba trebati sve s tog popisa. Dobar dio podataka HZMO već ima u svojim evidencijama, a konkretan popis priloga nalazi se i na samoj tiskanici zahtjeva.

Kada počinje pravo na mirovinu?

Starosna mirovina u pravilu se ostvaruje nakon prestanka osiguranja, uz zakonske iznimke za rad do pola radnog vremena i određene djelatnosti.

Ako zahtjev podnesete u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, pravo se može priznati najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka osiguranja.

Ako zahtjev podnesete tek nakon isteka šest mjeseci, pravo se priznaje od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i najviše šest mjeseci unatrag.

Zato mirovinu nije dobro ostaviti u ladici uz račun „riješit ću jednom kad uhvatim vremena”. 😅

Radio sam u inozemstvu – što sa stažem?

Ako ste radili u drugoj državi, to obavezno navedite HZMO-u.

Kod država članica EU/EGP-a, Švicarske i država s kojima Hrvatska primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, razdoblja osiguranja mogu se uzimati u obzir prema pravilima koordinacije. Zahtjev podnesen u jednoj državi u pravilu se smatra zahtjevom i prema drugim državama u kojima ste navršili razdoblja osiguranja. Svaka država potom odlučuje o svojem dijelu prava prema vlastitim propisima.

HZMO preporučuje da se podaci o inozemnom stažu rješavaju unaprijed. Ako u postupku pretkompletiranja navedete da ste radili u inozemstvu, nije potrebno dodatno podnositi posebnu tiskanicu 1.6a samo radi utvrđivanja tih razdoblja.

Mirovine i rad u inozemstvu – HZMO →

I. ili I. i II. mirovinski stup?

Ako ste osigurani u oba obvezna mirovinska stupa, postupak ne završava samo predajom zahtjeva HZMO-u.

Nakon zahtjeva dobivate informativne izračune koji omogućuju usporedbu:
mirovine samo iz I. stupa i kombinirane mirovine iz I. i II. stupa.

Na temelju tih izračuna birate povoljniju mogućnost. REGOS zatim podatak o vašem izboru dostavlja HZMO-u.

Kod kombinirane mirovine moguće je, uz propisane uvjete, ugovoriti i jednokratnu isplatu do 20 % kapitaliziranih sredstava iz II. stupa, ali tada je buduća mjesečna mirovina iz II. stupa trajno manja.

Zato kod izbora između I. stupa i kombinirane mirovine vrijedi gledati cijeli izračun, a ne samo jednu brojku koja na prvi pogled izgleda ljepše.

Godišnji dodatak na mirovinu

Novim Zakonom uveden je i godišnji dodatak na mirovinu.

Pripada korisnicima mirovine za kalendarsku godinu u kojoj im se mirovina isplaćivala. Vrijednost dodatka za jednu godinu mirovinskog staža Vlada određuje svake godine najkasnije do 31. listopada, a HZMO ga isplaćuje u prosincu, bez posebnog zahtjeva korisnika.

Iznos za 2026. zato se ne može unaprijed navesti dok Vlada ne donese odluku za tu godinu.

Kalendar isplata →

Česta pitanja

Imam 65 godina, ali samo 14 godina staža. Mogu li u starosnu mirovinu?

Ne prema općim uvjetima za starosnu mirovinu. Potrebno je najmanje 15 godina mirovinskog staža. Ako nemate taj uvjet, provjerite ispunjavate li uvjete za nacionalnu naknadu za starije osobe.

Nacionalna naknada za starije osobe →

Žena sam i 2026. punim 64 godine. Mogu li u mirovinu?

Da, ako imate najmanje 15 godina mirovinskog staža. Za žene je u 2026. uvjet 64 godine života.

Imam 60 godina i 41 godinu staža. Moram li tražiti prijevremenu mirovinu?

Ne nužno. Ako imate 41 godinu staža osiguranja u stvarnom trajanju, provjerite pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Imam troje djece. Dobivam li tri godine dodatnog staža?

Za određivanje visine mirovine dodaje se po 12 mjeseci za svako dijete, pa bi kod troje djece to bile tri godine dodanog staža, pod uvjetom da pravo pripada vama. Ali taj staž ne služi za ispunjavanje uvjeta za odlazak u mirovinu.

Mogu li raditi i primati mirovinu?

Da. Do pola punog radnog vremena možete primati punu starosnu mirovinu. Od 2026. nakon navršenih 65 godina moguć je i rad dulji od pola radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine.

Ako nastavim raditi nakon što mogu u mirovinu, raste li mi buduća mirovina?

Ako prvi put ostvarujete starosnu mirovinu nakon propisane dobi, polazni faktor povećava se za 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska.

Moram li čekati zadnji dan rada da predam zahtjev?

Ne. Zahtjev možete predati najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta odnosno planiranog prestanka osiguranja. Još ranije, do 12 mjeseci prije zahtjeva, možete pokrenuti pretkompletiranje podataka.

Radio sam nekoliko godina u Sloveniji, Njemačkoj ili drugoj državi. Gubi li se taj staž?

Ne treba ga ignorirati. Razdoblja osiguranja u drugim državama mogu se uzimati u obzir prema EU pravilima ili međunarodnim ugovorima, a svaka država odlučuje o dijelu mirovine koji pripada prema njezinim propisima.

Službeni izvori: HZMO – Starosna mirovina · HZMO – Podnošenje zahtjeva · HZMO – Kako se određuje mirovina · HZMO – Rad korisnika mirovina · HZMO – Pretkompletiranje · HZMO – Novi Zakon i promjene od 2026..

Pravni temelj

Pravo na starosnu mirovinu uređuje Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., dok su pojedine važne odredbe – posebno proširene mogućnosti rada uz mirovinu – stupile na snagu 1. siječnja 2026.

Dječok napomena:
Ako se mirovina približava, najbolji prvi korak nije čekati zadnji mjesec nego provjeriti evidenciju staža i napraviti pretkompletiranje. Posebno provjerite nedostaju li stari poslodavci, razdoblja rada u inozemstvu i podaci potrebni za dodani staž za djecu. A prije konačne odluke usporedite i izračun buduće mirovine, osobito ako možete birati između I. i II. stupa ili razmišljate hoćete li raditi još neko vrijeme – kod mirovine nekoliko mjeseci i jedna krivo evidentirana godina mogu napraviti puno veću razliku nego što izgleda na prvi pogled.