Ne. Ako su uvjeti ispunjeni, pravo na dječji doplatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, pa se za prethodne mjesece ne isplaćuju zaostaci. Iznimka je novorođeno dijete: ako se zahtjev podnese u roku od mjesec dana od rođenja djeteta, pravo pripada od dana rođenja.

Da. Za nastavak prava na dječji doplatak novi zahtjev obavezno se podnosi svake godine, u razdoblju od 1. siječnja do 28. veljače. To vrijedi za sve korisnike, pa i za one koji su zahtjev prvi put predali krajem prethodne godine, primjerice u prosincu, a još nisu dobili rješenje.
Primjer: zahtjev ste predali u prosincu i u veljači još čekate rješenje. Svejedno morate ponovno podnijeti zahtjev za nastavak prava u razdoblju od 1. 1. do 28. 2.
Ako se zahtjev za nastavak prava preda nakon tog razdoblja, pravo se ne nastavlja od 1. ožujka, nego se priznaje od dana podnošenja novog zahtjeva. HZMO posebno navodi i da novi zahtjev trebaju predati osobe čiji zahtjev iz prethodne godine još nije riješen.

Ne može se općenito reći da sva neoporeziva primanja ne ulaze u cenzus. Kod dječjeg doplatka u ukupni dohodak računaju se oporezivi dohoci, ali i određene naknade koje Zakon posebno navodi bez obzira na to plaća li se na njih porez.
Primjerice, u ukupni dohodak računaju se i rodiljna i roditeljska naknada, očinski dopust, naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju, naknada za bolovanje, naknada za nezaposlene i još neka primanja propisana Zakonom.
Ako niste sigurni ulazi li baš vaše primanje u cenzus, provjerite vrstu primanja, a ne samo je li ono porezno označeno kao neoporezivo.

Da. Promjene koje mogu utjecati na pravo ili iznos dječjeg doplatka treba prijaviti HZMO-u u roku od 15 dana od nastanka promjene.
To mogu biti, primjerice, promjena broja članova kućanstva, prestanak ili početak zaposlenja, promjena prebivališta, razvod, odlazak djeteta u inozemstvo, prestanak redovitog školovanja ili druga promjena koja može utjecati na uvjete za doplatak.
Važno: ako promjena može dovesti do većeg iznosa doplatka ili ponovnog stjecanja prava, novi iznos odnosno pravo može krenuti od prvog dana idućeg mjeseca nakon što je promjena prijavljena.

Za zaposlene i samozaposlene roditelje potrebno je imati najmanje 6 mjeseci neprekidnog prethodnog osiguranja ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako taj uvjet nije ispunjen, pravo na rodiljni i roditeljski dopust i dalje postoji, ali se naknada isplaćuje u propisanom nižem iznosu.
Važno: nemojte ovo miješati s komplikacijama u trudnoći. Za naknadu tijekom bolovanja zbog komplikacija vrijedi drugi uvjet prethodnog osiguranja — 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

Da, ali ovdje su rokovi jako važni.
Ako nezaposlena majka podnese zahtjev HZZO-u u roku od 30 dana od rođenja djeteta, pravo joj pripada od dana rođenja.
Ako zahtjev preda nakon 30 dana, ali najkasnije u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pravo joj pripada od dana podnošenja zahtjeva — za ranije razdoblje nema isplate unazad.
Nakon isteka 120 dana od rođenja djeteta ovo se pravo više ne može ostvariti.

Nakon isteka 70. dana od rođenja djeteta, nezaposlena majka može zbog zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti rodiljnu odnosno roditeljsku poštedu od rada. Preostali dio može, pod propisanim uvjetima, prenijeti na oca djeteta ili ga kasnije nastaviti koristiti.ožete prekinuti korištenje prava zbog zaposlenja ili samozaposlenja, ali nije riječ o slobodnom „zamrzavanju” naknade kad god želite.
Ako pravo prekine, a ne prenese ga na oca, kasnije može nastaviti koristiti preostali dio roditeljske poštede:
– kao zaposlena ili samozaposlena majka ako prije nastavka ispuni propisani uvjet rada
– ili ponovno kao nezaposleni roditelj odnosno roditelj izvan sustava rada, ako i dalje ispunjava uvjete za to pravo.
Važno: zato izraz „zamrznuti porodiljni” može biti zbunjujući — prekid i nastavak prava ovise o razlogu prekida, statusu roditelja i dijelu prava koji je još ostao.

Da. Zaposleni i samozaposleni roditelji roditeljski dopust ne moraju iskoristiti odjednom. Mogu ga koristiti u cijelosti ili u dijelovima, najkasnije do osme godine života djeteta. Ako se koristi u dijelovima, može se koristiti najviše dva puta godišnje, a svaki dio mora trajati najmanje 30 dana.
Važno: ovo pravilo odnosi se na zaposlene i samozaposlene roditelje.
Nezaposleni roditelji koriste rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, a ne roditeljski dopust na isti način kao zaposleni. Ako nezaposleni roditelj nema promjenu statusa, primjerice ne zapošljava se, ne može jednostavno prekinuti korištenje prava, napraviti pauzu i ponovno ga nastaviti kada želi. Prekid i kasniji nastavak mogući su samo u situacijama koje zakon predviđa, primjerice zbog zaposlenja ili samozaposlenja.

Ne nužno. Naknada za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u trudnoći iznosi 100 % utvrđene osnovice, ali postoji maksimalni mjesečni iznos koji HZZO može isplatiti.
Trenutačno je najviša naknada za puno radno vrijeme 995,45 € mjesečno. Zato osoba čija je utvrđena osnovica veća od tog iznosa neće tijekom komplikacija primati svoju punu plaću.
Za punu naknadu prema osnovici treba biti ispunjen i uvjet prethodnog osiguranja od 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako taj uvjet nije ispunjen, naknada iznosi 353,15 € mjesečno za puno radno vrijeme.
Važno: komplikacije u trudnoći nisu isto što i rodiljni dopust. Kod rodiljnog dopusta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja naknada je 100 % osnovice bez ovog limita od 995,45 €

Ne. „Komplikacije u trudnoći” su zapravo privremena nesposobnost za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom i predstavljaju odsutnost s rada uz pravo na naknadu plaće. Ako ste nezaposleni, nema radnog odnosa iz kojeg biste bili privremeno nesposobni za rad, pa to pravo ne možete otvoriti kao nezaposlena osoba.
To ne znači da nezaposlena trudnica nema zdravstvenu zaštitu u trudnoći — samo nema pravo na „komplikacije” kao bolovanje i naknadu plaće.

Ne. Svaki zaposleni ili samozaposleni roditelj ima dva mjeseca roditeljskog dopusta koja su neprenosiva i ne mogu se prenijeti na drugog roditelja.
Za prvo i drugo dijete roditeljski dopust ukupno traje 8 mjeseci ako ga koriste oba roditelja. U pravilu svaki koristi po 4 mjeseca, ali dio se može prenijeti između roditelja. Ipak, svaki roditelj zadržava svoja 2 neprenosiva mjeseca.
Ako roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj, za prvo i drugo dijete može koristiti 6 mjeseci, dok preostala 2 mjeseca drugog roditelja ne može preuzeti.
Primjer: ako otac ne želi koristiti svoja dva neprenosiva mjeseca, majka ih ne može iskoristiti umjesto njega — ta dva mjeseca jednostavno ostaju neiskorištena.

Da. Zaposleni i samozaposleni roditelj može roditeljski dopust koristiti i kao rad s polovicom punog radnog vremena.
U tom slučaju preostalo trajanje roditeljskog dopusta udvostručuje se. Primjerice, ako vam je ostalo dva mjeseca roditeljskog dopusta, kao rad s polovicom punog radnog vremena možete ga koristiti četiri mjeseca.
Za korištenje tog prava podnosi se zahtjev HZZO-u, a HZZO ima i poseban obrazac za roditeljski dopust – rad s polovicom punog radnog vremena.
Važno: ovo je pravo zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Nije isto što i rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta niti pravo zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju — to su zasebna prava s drugim uvjetima.

Ako ste jedno od tih prava već ostvarivali na dan 31. prosinca 2023., ne morate podnositi novi zahtjev za inkluzivni dodatak. Hrvatski zavod za socijalni rad za te korisnike postupak provodi po službenoj dužnosti.
To vrijedi za tadašnje korisnike:

• osobne invalidnine
• doplatka za pomoć i njegu
• novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom
• dječjeg doplatka za dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom prema tadašnjim pravilima.
  
  Ako prije niste bili korisnik nekog od tih prava, zahtjev za inkluzivni dodatak morate podnijeti sami nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Da, ako vam pravo bude priznato. Inkluzivni dodatak priznaje se od dana podnošenja urednog zahtjeva, odnosno od dana kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti.
To znači da dugo čekanje na rješenje samo po sebi ne znači da gubite mjesece čekanja. Ako vam pravo bude priznato, isplatit će se pripadajući iznosi za razdoblje od datuma od kojeg vam je pravo priznato.
Primjer: zahtjev ste predali 15. veljače, a rješenje dobijete nekoliko mjeseci kasnije. Ako vam je pravo priznato od 15. veljače, pripada vam i isplata za razdoblje od tog datuma do početka redovnih isplata.

Ne postoji dohodovni cenzus za inkluzivni dodatak. Plaća, mirovina ili ukupni prihodi kućanstva sami po sebi ne određuju imate li pravo na inkluzivni dodatak. Pravo prvenstveno ovisi o utvrđenoj vrsti i stupnju invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
Važno: kod četvrte i pete razine potpore postoje određene imovinske zapreke. Primjerice, pravo se ne priznaje osobi koja ima drugi stan ili kuću koju može prodati ili iznajmiti, niti osobi koja ima poslovni prostor koji ne koristi za registriranu djelatnost.

Možete, ali vrijednost vozila je važna. Kod zajamčene minimalne naknade pravo se ne priznaje ako samac ili član kućanstva ima registrirano vozilo čija vrijednost prelazi 40 osnovica za druge naknade u sustavu socijalne skrbi. Prema osnovici za 2026. od 80 €, to je vrijednost veća od 3.200 €.
Postoje iznimke ako vozilo služi za prijevoz osobe koja pravo ostvaruje po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili ako stručni radnik procijeni da je vozilo nužno zbog prometne izoliranosti.
Važno: samo to što imate automobil ne znači automatski da nemate pravo na ZMN — bitni su vrijednost vozila i okolnosti zbog kojih se koristi.

Možete, ako je riječ o nekretnini u kojoj stvarno živite. Sama činjenica da ste vlasnik kuće ili stana u kojem stanujete ne znači automatski da nemate pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.
Problem može biti ako vi ili član kućanstva imate drugi stan ili kuću koju ne koristite za stanovanje, a možete je prodati ili iznajmiti i tako osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Zakon kod ZMN-a uz prihode gleda i imovinu cijelog kućanstva.
Primjer: živite u jedinoj kući koju posjedujete — to samo po sebi nije razlog za odbijanje ZMN-a. Ako uz tu kuću imate još jedan stan koji ne koristite, njegova se vrijednost i mogućnost prodaje ili najma uzimaju u obzir.

Da. Korisniku zajamčene minimalne naknade priznaje se i pravo na naknadu za troškove stanovanja, a o tom pravu odlučuje grad ili općina prema mjestu prebivališta.
Naknada može obuhvatiti, primjerice, najamninu, komunalnu naknadu, grijanje, vodne usluge i određene druge troškove stanovanja.
Grad ili općina dužni su priznati najmanje 30 % iznosa priznate ZMN, osim ako su stvarni troškovi stanovanja manji — tada se priznaje stvarni iznos troška.
Važno: za ovo pravo ne postoji jedan zajednički obrazac za cijelu Hrvatsku. Zahtjev i način ostvarivanja ovise o vašem gradu ili općini.

Za ostvarivanje prava na novčanu naknadu morate se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.
Ako ste nakon prestanka radnog odnosa bili na bolovanju ili rodiljnom dopustu, rok od 30 dana počinje teći od prestanka te okolnosti, a ne od dana kada vam je prestao radni odnos.
Važno: sama prijava u evidenciju nezaposlenih nije isto što i zahtjev za novčanu naknadu — za naknadu treba podnijeti i zahtjev u propisanom roku. HZZ navodi da se zahtjev može podnijeti osobno, preporučenom poštom ili online.

Ne. Sama činjenica da ste nezaposleni ne znači da imate pravo na novčanu naknadu.
Naknada HZZ-a vezana je uz prestanak prethodnog zaposlenja. Da biste ostvarili pravo, u pravilu morate ispuniti sva tri osnovna uvjeta:

• imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca; ako ste mlađi od 30 godina, najmanje 6 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca
• radni odnos ne smije vam prestati vašom krivnjom ili voljom
• morate se prijaviti HZZ-u i podnijeti zahtjev za naknadu u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.

Primjer: radili ste godinu dana, ugovor na određeno vam je istekao i u roku od 30 dana prijavite se HZZ-u i podnesete zahtjev. Ako ispunjavate ostale uvjete, možete ostvariti pravo na naknadu.
Ali ako ste, primjerice, nezaposleni već godinu ili dvije i sada se samo prijavite na HZZ, nećete zbog same prijave dobiti novčanu naknadu. Naknada se ne daje zato što je osoba dugo nezaposlena, nego nakon prestanka zaposlenja, uz ispunjene uvjete i pravodobno podnesen zahtjev.
Važno: ni svaki prestanak zaposlenja ne daje pravo na naknadu. Primjerice, ako ste sami dali otkaz ili ste sporazumno raskinuli ugovor, pravo se u pravilu ne ostvaruje, osim u zakonom propisanim iznimkama.

Da, ali ovisi o vrsti mirovine, dobi i opsegu rada.
Korisnici starosne, prijevremene starosne i obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, a da im se mirovina i dalje isplaćuje u punom iznosu.
Od 1. siječnja 2026. postoji i dodatna mogućnost: korisnici starosne, prijevremene starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji su navršili 65 godina mogu raditi i dulje od polovice punog radnog vremena, odnosno obavljati djelatnost, uz isplatu 50 % mirovine.
Primjer: osoba prima starosnu mirovinu i zaposli se 20 sati tjedno — može nastaviti primati cijelu mirovinu. Ako ima najmanje 65 godina i zaposli se na puno radno vrijeme, može raditi uz isplatu polovice mirovine.
Važno: za invalidske mirovine vrijede posebna pravila, pa se ovo ne može automatski primijeniti na svaku vrstu mirovine.

Možda — ali nije dovoljno samo imati 65 godina i ne primati mirovinu. Za nacionalnu naknadu za starije osobe treba ispuniti i druge uvjete.
Među najvažnijima su:

• najmanje 65 godina života
• hrvatsko državljanstvo i najmanje 10 godina neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj neposredno prije zahtjeva
• da osoba ne prima mirovinu i nije osigurana u obveznom mirovinskom osiguranju
• prihod po članu kućanstva ne smije prelaziti propisani cenzus
• osoba ne smije primati zajamčenu minimalnu naknadu
• ne smije imati priznatu uslugu smještaja niti, uz određene iznimke, sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Primjer: osoba ima 67 godina, nikada nije ostvarila mirovinu i živi u Hrvatskoj više od 10 godina. To još ne znači automatski da ima pravo — HZMO će provjeriti i prihode kućanstva te ostale uvjete.
Od 2026. nacionalna naknada iznosi 160,22 € mjesečno.

Ne. Sam postotak tjelesnog oštećenja nije dovoljan.
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja iz mirovinskog osiguranja može ostvariti osiguranik kojem je utvrđeno najmanje 30 % tjelesnog oštećenja, ali samo ako je ono nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Primjer: ako osoba ima 50 % tjelesnog oštećenja zbog bolesti koja nije profesionalna bolest niti posljedica ozljede na radu, taj postotak sam po sebi ne daje pravo na ovu naknadu.
Važno: ovu naknadu ne treba miješati s inkluzivnim dodatkom. To su dva različita prava, iz različitih sustava i s različitim uvjetima.

Možete tražiti privremeno uzdržavanje ako postoji ovršna isprava kojom je uzdržavanje već određeno, a roditelj koji je dužan plaćati uzdržavanje svoju obvezu ne izvršava u cijelosti ili djelomično. AORT tada, ako su ispunjeni uvjeti, isplaćuje privremeno uzdržavanje djetetu.
Važno: nije dovoljno samo to što drugi roditelj „ne daje novac”. Prvo mora postojati presuda, sudska nagodba ili druga ovršna isprava kojom je njegova obveza uzdržavanja utvrđena.
Primjer: sud je odredio da drugi roditelj svaki mjesec plaća alimentaciju za dijete, ali on je ne plaća ili plaća samo dio. Tada se može podnijeti zahtjev AORT-u za privremeno uzdržavanje.
Ako uzdržavanje još nije sudski određeno, prvo se mora urediti pitanje alimentacije u odgovarajućem postupku — AORT ne određuje prvi put koliko je drugi roditelj dužan plaćati.

Da. Ako bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete, prije pokretanja postupka razvoda braka moraju sudjelovati u obveznom savjetovanju pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
Tijekom savjetovanja roditelji se upoznaju s posljedicama razvoda za dijete i pokušavaju dogovoriti pitanja roditeljske skrbi.
Ako se žele sporazumno razvesti, trebaju sastaviti i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Primjer: supružnici se slažu oko razvoda i svega vezanog uz dijete. I dalje ne mogu samo predati prijedlog sudu bez prethodnog obveznog savjetovanja.

Da. Za razvod nije potrebna suglasnost oba bračna druga. Jedan bračni drug može sam podnijeti tužbu za razvod braka. Sud može razvesti brak ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice prošla godina dana.
Primjer: vi želite razvod, a drugi bračni drug odbija potpisati sporazumni razvod. To ne znači da morate ostati u braku — umjesto sporazumnog prijedloga možete pokrenuti razvod tužbom.
Ako imate zajedničko maloljetno dijete, prije sudskog postupka potrebno je proći obvezno savjetovanje, kao što smo već naveli u prethodnom pitanju.

Ne automatski. Sam razvod braka ne znači da ste postali samohrani roditelj.
Ako nakon razvoda dijete živi s jednim roditeljem, riječ je o jednoroditeljskoj obitelji – obitelji koju čine dijete ili djeca i jedan roditelj. Zakon o socijalnoj skrbi samohranog roditelja definira strože: to je roditelj koji živi sam s djetetom, sam skrbi o njemu i sam ga uzdržava.
Zato roditelj koji je razveden, a drugi roditelj je i dalje poznat, ima roditeljsku skrb i obvezu uzdržavanja djeteta, nije samo zbog razvoda samohrani roditelj.
Primjer: majka i otac su razvedeni, dijete živi s majkom, a otac ima obvezu plaćati alimentaciju i ostvaruje roditeljsku skrb. Majka i dijete čine jednoroditeljsku obitelj, ali razvod sam po sebi ne znači da majka ima status samohranog roditelja.
Isto vrijedi za dječji doplatak: razvod sam po sebi ne daje pravo na 15 % uvećani dječji doplatak. Uvećanje se priznaje za dijete bez jednog roditelja te u drugim posebno propisanim situacijama, primjerice kada je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta, potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili je lišen prava na roditeljsku skrb.
Najjednostavnije:

razveden roditelj ≠ automatski samohrani roditelj
jednoroditeljska obitelj ≠ automatski pravo na uvećani dječji doplatak

Ne možete biti zaposleni, imati obrt ili obavljati samostalnu odnosno drugu profesionalnu djelatnost i istodobno zadržati status roditelja njegovatelja. Ako roditelj njegovatelj zasnuje radni odnos ili počne obavljati takvu djelatnost, pravo na status prestaje.
Ipak, status ne znači da osoba ne smije ostvariti baš nikakav dodatni prihod. Roditelj njegovatelj može ostvarivati primitke po osnovi drugog dohotka, ako posao zbog kojeg taj prihod ostvaruje nije u suprotnosti sa svrhom statusa i pružanjem potrebne njege.
Primjer: roditelj njegovatelj ne može se zaposliti na pola ili puno radno vrijeme i nastaviti primati naknadu za status. Međutim, povremeni posao koji se isplaćuje kao drugi dohodak može biti dopušten ako zbog njega nije onemogućena skrb o osobi za koju je status priznat.
Najjednostavnije:
zaposlenje ili obrt = prestanak statusa
povremeni drugi dohodak = može biti dopušten, uz propisane uvjete

Može u određenim slučajevima, ali ne automatski. Od 2025. postoje propisane iznimke u kojima osoba o kojoj skrbi roditelj njegovatelj ili njegovatelj može ostvariti i uslugu osobne asistencije.
Primjerice, osobna asistencija do 88 sati mjesečno može se priznati ako osoba živi:

• sa samohranim roditeljem
• u jednoroditeljskoj obitelji
• u dvočlanom kućanstvu
• u kućanstvu s dvije ili više osoba s invaliditetom
  te u još nekim posebno propisanim okolnostima, primjerice kod osoba koje su potpuno ovisne o specifičnoj njezi potrebnoj za održavanje života.

U određenoj situaciji može se priznati i do 44 sata mjesečno, primjerice ako je partner roditelja njegovatelja zbog posla odsutan iz mjesta prebivališta više od šest mjeseci godišnje.
Primjer: majka ima status roditelja njegovatelja za odraslo dijete s invaliditetom i njih dvoje žive sami. To više ne znači automatski da dijete ne može imati osobnog asistenta — može podnijeti zahtjev, a Zavod će procijeniti ispunjava li uvjete i koliko sati usluge mu pripada.
Važno: status roditelja njegovatelja i osobna asistencija nisu isto pravo, a broj sati osobne asistencije određuje se prema zakonskim uvjetima i procjeni potreba.

Ne. To su dva različita prava.
Komplikacije u trudnoći su bolovanje zbog zdravstvenog stanja trudnice i otvara ih liječnik kada za to postoji medicinski razlog.
Dopust trudne radnice vezan je uz radno mjesto. Pravo može ostvariti zaposlena trudnica ako radi na poslovima koji su štetni za njezino zdravlje ili zdravlje djeteta, a poslodavac joj ne može ukloniti štetne uvjete rada niti osigurati druge odgovarajuće poslove.
Primjer: trudnica je zdrava i nema medicinski razlog za bolovanje, ali radi na poslu na kojem je izložena štetnim tvarima. Ako poslodavac ne može prilagoditi njezino radno mjesto ili je premjestiti na sigurne poslove, može ostvariti dopust trudne radnice.
Za vrijeme tog dopusta naknada plaće iznosi prosjek plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, a ide na teret poslodavca.
Najjednostavnije:
komplikacije = zdravstveni razlog
dopust trudne radnice = štetni uvjeti na radnom mjestu

Ne treba vam suglasnost poslodavca za korištenje očinskog dopusta. To je zakonsko pravo zaposlenog odnosno samozaposlenog oca i poslodavac njegovo korištenje ne može odbiti ili odgoditi.
Zaposleni otac treba poslodavca pisano obavijestiti najmanje 15 dana prije:

• očekivanog poroda, ako očinski dopust želi koristiti od rođenja djeteta
• ili planiranog početka korištenja dopusta, ako ga želi koristiti kasnije.

Primjer: otac želi koristiti očinski dopust odmah nakon rođenja djeteta. Poslodavca o tome treba pravodobno pisano obavijestiti, ali ne treba čekati da mu poslodavac „odobri” dopust.
Najjednostavnije:
obavijest poslodavcu – da
dopuštenje poslodavca – ne

U pravilu ne. Za ovo pravo jedan roditelj može koristiti dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena ako oba roditelja imaju status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom.
Postoje iznimke. Pravo može ostvariti zaposleni roditelj koji sam brine o djetetu, kao i u slučaju kada drugi roditelj nije zaposlen, ali zbog svog psihofizičkog stanja nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu djetetu, što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja.
Primjer: majka radi puno radno vrijeme, otac je nezaposlen i može se brinuti o djetetu. U toj situaciji majka u pravilu ne može ostvariti ovo pravo samo zato što dijete ima teškoće u razvoju.
Važno: ako je drugi roditelj bio zaposlen pa tijekom korištenja prava izgubi taj status, pravo ne prestaje odmah. Roditelj koji ga koristi može ga nastaviti koristiti još najdulje 60 dana, osim ako drugi roditelj u tom razdoblju ponovno stekne status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja.

Ne. To su dva različita prava.
Rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta može ostvariti zaposleni ili samozaposleni roditelj kada je djetetu zbog zdravstvenog stanja potrebna pojačana briga i njega, ali ne radi se o djetetu s teškoćama u razvoju u smislu posebnog prava. Ovo se pravo može koristiti nakon što je u cijelosti iskorišten roditeljski dopust, najdulje do treće godine života djeteta.
Primjer: dijete ima zdravstveno stanje zbog kojeg mu je privremeno potrebna pojačana njega, ali nema utvrđene teškoće u razvoju za posebno pravo. Roditelj tada može tražiti upravo ovo pravo, uz medicinsku dokumentaciju i odluku HZZO-a.
S druge strane, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju zasebno je pravo, s drugim uvjetima i postupkom.
Najjednostavnije:
pojačana njega djeteta ≠ njega djeteta s teškoćama u razvoju

Da. Ako je djetetu i dalje potrebna pojačana skrb i njega zbog teškoća u razvoju, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može se nastaviti koristiti i nakon navršene osme godine života djeteta, sve dok za to postoji potreba utvrđena nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja.
Važno: to ne vrijedi na isti način za dopust radi njege djeteta s teškoćama — dopust se koristi do navršene osme godine, dok se rad s polovicom punog radnog vremena može nastaviti i poslije osme godine.
Primjer: dijete navrši osam godina, a roditelj već koristi rad s polovicom punog radnog vremena zbog njegove njege. Ako nadležno vještačenje utvrdi da potreba i dalje postoji, pravo se može nastaviti i nakon osmog rođendana.

Da. Od kraja 2025. pravo na osobnu asistenciju više nije ograničeno samo na punoljetne osobe. Maloljetna osoba može ostvariti pravo ako ispunjava propisane uvjete vezane uz vrstu i stupanj invaliditeta te potrebu za podrškom.
Za osobnu asistenciju koju pruža osobni asistent traži se utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti te status osobe s invaliditetom. Broj sati ne određuje se svima jednako, nego prema procjeni potreba korisnika. Novi pravilnik iz 2026. izričito predviđa i posebne procjene za osobe mlađe od 18 godina.
Primjer: dijete od 14 godina ima utvrđen odgovarajući stupanj invaliditeta i svakodnevno treba pomoć u aktivnostima koje ne može obavljati samostalno. Roditelj može podnijeti zahtjev za osobnu asistenciju, a nadležna komisija procjenjuje potrebe i broj sati usluge.
Važno: maloljetnost više nije razlog da se zahtjev automatski odbije, ali samo postojanje dijagnoze ili invaliditeta ne znači automatski i pravo na osobnog asistenta.

Da. Usluga osobne asistencije sama po sebi nije zapreka za ostvarivanje inkluzivnog dodatka. Riječ je o dva različita prava: osobna asistencija je usluga podrške, dok je inkluzivni dodatak novčana naknada osobi s invaliditetom. Zakon o inkluzivnom dodatku među zaprekama za priznanje prava ne navodi korištenje osobne asistencije.
Primjer: osoba ima priznato pravo na inkluzivni dodatak i zbog potrebe za pomoći u svakodnevnom životu ostvari i pravo na osobnog asistenta. Ako ispunjava uvjete za oba prava, može ih koristiti istodobno.
Važno: svako se pravo utvrđuje zasebno. To što osoba prima inkluzivni dodatak ne znači automatski da ima pravo na osobnog asistenta, niti broj sati asistencije proizlazi iz razine inkluzivnog dodatka.

Da. Zaposlenje samo po sebi nije zapreka za ostvarivanje inkluzivnog dodatka. Zakon među zaprekama za priznanje prava ne navodi zaposlenje niti radni odnos. Pravo se utvrđuje prema vrsti i stupnju invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti te drugim propisanim uvjetima.
To znači da osoba može biti zaposlena i istodobno primati inkluzivni dodatak, ako ispunjava uvjete za priznatu razinu potpore.
Primjer: osoba s invaliditetom radi puno radno vrijeme i prima plaću. Ako prema nalazu vještačenja i ostalim uvjetima ima pravo na inkluzivni dodatak, zaposlenje joj samo po sebi ne ukida to pravo.
Važno: kod četvrte i pete razine postoje određene imovinske zapreke, ali plaća i samo zaposlenje nisu među njima.

U pravilu ne. Dječji doplatak je primanje koje je izuzeto od ovrhe. To znači da se ne bi trebao koristiti za naplatu vaših drugih dugova.
Ako imate blokiran račun, dječji doplatak možete zaštititi tako da se isplaćuje na zaštićeni račun. Zaštićeni račun otvara se preko Fine i služi upravo za primanja koja su u cijelosti ili djelomično zaštićena od ovrhe.
Primjer: imate ovrhu zbog neplaćenog kredita ili računa i primate dječji doplatak. Taj se doplatak ne smije uzeti za podmirenje tog duga, a ako vam je račun blokiran, potrebno je osigurati da se zaštićeno primanje pravilno usmjerava na zaštićeni račun.
Važno: postoje posebne iznimke, primjerice naplata uzdržavanja u korist djece za koju se doplatak ostvaruje te povrat nepripadno isplaćenog dječjeg doplatka.

Da. To su dvije odvojene potpore i možete ostvariti obje ako ispunjavate uvjete za svaku od njih.
Državnu jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete isplaćuje HZZO i ona od 1. ožujka 2025. iznosi 618,02 €. Gradovi i općine mogu uz tu državnu potporu imati i svoje naknade za novorođeno dijete. Ministarstvo demografije izričito navodi da gradovi i općine svoje naknade daju povrh državne potpore.
Primjer: ostvarili ste državnu potporu HZZO-a od 618,02 €, a vaš grad isplaćuje i svoju naknadu za novorođeno dijete. Ako ispunjavate uvjete grada, možete dobiti i državnu i gradsku naknadu.
Važno: iznosi, uvjeti i rokovi za lokalne naknade razlikuju se od grada do grada i općine do općine, zato ih treba provjeriti prema mjestu prebivališta.

Nakon što predate uredno ispunjen putni nalog, na isplatu naknade troškova prijevoza može se čekati otprilike 60 do 90 dana od predaje.
HZZO isplate putnih naloga provodi od 20. do 24. u mjesecu, pa će isplata sjesti u jednom od tih termina nakon što nalog bude obrađen.
Primjer: ako ste putni nalog predali početkom svibnja, to ne znači da će biti isplaćen već od 20. do 24. svibnja. Obrada može trajati 60–90 dana, pa isplatu možete očekivati u jednom od sljedećih mjesečnih termina nakon obrade.
Važno: ako je od predaje prošlo više od 90 dana, a isplate još nema, provjerite status putnog naloga u nadležnom područnom uredu HZZO-a.
HZZO na aktualnoj stranici potvrđuje da pravilno ispunjen i predan putni nalog ujedno predstavlja zahtjev za naknadu troškova prijevoza.