Rad u inozemstvu
Odlazak na posao u drugu državu nije samo pitanje ugovora i plaće. Važno je prije odlaska provjeriti gdje ćete biti zdravstveno i mirovinski osigurani, trebate li prijaviti odlazak iz Hrvatske, što je s porezom i obiteljskim pravima te koje dokumente treba sačuvati za povratak.
Ovaj vodič namijenjen je prvenstveno osobama iz Hrvatske koje odlaze raditi kod poslodavca u drugoj državi.
Službeni naziv
Ne postoji jedno službeno pravo ili jedan postupak koji se zove „rad u inozemstvu”.
Odlazak na rad u drugu državu može uključivati više odvojenih postupaka: zapošljavanje i boravak u državi rada, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, poreznu rezidentnost, obiteljska davanja, prijavu privremenog odlaska iz Hrvatske te prava nakon povratka.
Brzi pregled
| Što provjeriti | Ukratko |
|---|---|
| Radna dozvola | Hrvatskim državljanima za rad u drugoj državi EU u pravilu nije potrebna radna dozvola. Za države izvan EU vrijede pravila te države. |
| Zdravstveno osiguranje | U EU se u pravilu primjenjuje sustav jedne države, najčešće države u kojoj osoba radi. |
| Mirovinski staž | Rad i osiguranje u drugim državama EU/EGP-a i Švicarskoj uzimaju se u obzir prema pravilima koordinacije socijalne sigurnosti. |
| Porez | Ovisi o poreznoj rezidentnosti, državi rada i ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. |
| Prebivalište | Trajno iseljenje i privremeni odlazak nisu isto. Za privremeni odlazak dulji od godinu dana postoji obveza prijave MUP-u. |
| Djeca i obiteljske naknade | Kod rada u EU može postojati pravo na obiteljska davanja iz jedne ili više država prema pravilima prvenstva. |
| Povratak u Hrvatsku | Za nezaposlenost je posebno važan obrazac U1, a za zdravstveno osiguranje treba na vrijeme regulirati status u HZZO-u. |
| Izaslani radnik | Nije isto što i osoba koja se sama zaposli kod stranog poslodavca. Kod izaslanja može se nastaviti primjenjivati hrvatsko socijalno osiguranje i koristi se A1. |
Odlazite raditi u EU?
Ako ste hrvatski državljanin, kao građanin Europske unije u pravilu možete raditi kod poslodavca ili kao samozaposlena osoba u drugoj državi članici EU bez radne dozvole. Država u koju odlazite ipak može imati svoje obveze prijave boravka, adrese, poreznog broja ili druge administrativne postupke koje treba riješiti nakon dolaska.
Ako je vaše zanimanje u toj državi regulirano zanimanje, prije početka rada može biti potrebno priznanje stručne kvalifikacije ili registracija kod nadležnog tijela. To je posebno važno za pojedina zdravstvena i druga regulirana zanimanja.
Važno: Ujedinjeno Kraljevstvo više nije članica EU. Za odlazak na rad u UK treba provjeriti aktualna britanska pravila o boravku i radu. Za koordinaciju pojedinih prava iz socijalne sigurnosti između Hrvatske i UK-a primjenjuju se posebna pravila nakon Brexita.
Ako odlazite u državu izvan EU
Za države izvan EU nema jednog pravila koje vrijedi svugdje.
Prije odlaska provjerite:
- trebate li radnu ili boravišnu dozvolu
- kako se uređuje zdravstveno osiguranje
- postoji li s Hrvatskom međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju
- kako se priznaje mirovinski staž
- kako se oporezuje plaća
- koje uvjete morate ispuniti za ulazak i rad u toj državi.
Hrvatska s pojedinim državama izvan EU ima sklopljene međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju, pa se prava mogu razlikovati ovisno o državi u kojoj radite.
Prije odlaska provjerite ugovor o radu
Prije preseljenja tražite jasne podatke o poslodavcu i uvjetima rada.
Provjerite barem:
- naziv i adresu poslodavca
- mjesto rada
- vrstu i trajanje ugovora
- bruto i neto plaću
- radno vrijeme
- probni rok
- smještaj ako ga osigurava poslodavac
- tko plaća prijevoz i druge troškove
- uvjete prestanka radnog odnosa.
Nemojte računati samo na usmeni dogovor. Kopiju ugovora i svih kasnijih dodataka ugovoru čuvajte i nakon prestanka rada.
Za informacije o uvjetima života i rada u državama EU, EGP-a i Švicarskoj može pomoći i EURES Hrvatska, službena europska mreža službi za zapošljavanje.
Zdravstveno osiguranje – gdje ćete biti osigurani?
Kod rada unutar EU ne možete proizvoljno birati državu zdravstvenog osiguranja.
Prema pravilima koordinacije socijalne sigurnosti, osoba je u pravilu obuhvaćena zakonodavstvom jedne države, a kod osobe koja se zaposli u drugoj državi to je najčešće država u kojoj radi.
Ako odlaskom na rad u inozemstvo nastane promjena koja utječe na vaš postojeći status u HZZO-u, promjenu treba prijaviti HZZO-u. HZZO za prijavu, promjenu ili odjavu statusa propisuje rok od osam dana od nastanka okolnosti koja utječe na osiguranje.
Nemojte pretpostaviti da hrvatsko zdravstveno osiguranje automatski ostaje aktivno samo zato što imate prebivalište u Hrvatskoj.
Ako radite u jednoj državi, a živite u drugoj, ili ste izaslani radnik, mogu vrijediti posebna pravila i obrasci poput S1 ili A1.
Što je s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja?
Europska kartica zdravstvenog osiguranja – EKZO služi za korištenje medicinski potrebne zdravstvene zaštite tijekom privremenog boravka u drugoj državi koja primjenjuje ta pravila.
EKZO nije zamjena za pravilno uređeno zdravstveno osiguranje u državi u kojoj živite i radite.
Ako nakon zaposlenja u inozemstvu više niste osigurani preko HZZO-a, provjerite kod osiguravatelja države rada koju karticu ili dokaz osiguranja trebate koristiti.
Mirovinski staž iz inozemstva
Rad u inozemstvu ne znači automatski da „gubite godine staža”.
Ako ste bili osigurani u Hrvatskoj i u drugoj državi EU, EGP-a ili Švicarskoj, razdoblja osiguranja koordiniraju se prema europskim pravilima. Kod ostvarivanja mirovine svaka država provjerava prava prema svojim propisima i isplaćuje dio koji joj pripada prema razdobljima osiguranja u toj državi.
HZMO navodi da se, kada je potrebno za ispunjavanje uvjeta za mirovinu, mogu uzeti u obzir i razdoblja osiguranja ostvarena u drugim državama na koje se primjenjuju EU pravila ili međunarodni ugovori.
Zato čuvajte:
- ugovore o radu
- potvrde o zaposlenju
- obračune plaće
- dokaz o osiguranju
- porezne potvrde
- dokumente koje dobijete nakon prestanka radnog odnosa.
Ne čekajte mirovinu da prvi put pokušate rekonstruirati gdje ste prije 25 godina radili tri sezone. 😁
Porez – radim vani, moram li nešto prijaviti Hrvatskoj?
Ovo je dio kod kojeg najviše vrijedi pravilo: ne zaključujte samo prema tome gdje fizički radite.
Porezna obveza ovisi, između ostaloga, o tome jeste li porezni rezident Hrvatske, jeste li porezni rezident druge države, gdje ostvarujete dohodak i postoji li između država ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ako ste i dalje porezni rezident Hrvatske i ostvarujete primitke iz inozemstva, mogu postojati obveze prijave inozemnog primitka u Hrvatskoj i kada je porez već plaćen u drugoj državi. Plaćeni strani porez može se uz propisane uvjete uzimati u obzir u Hrvatskoj.
Porezna rezidentnost nije isto što i prebivalište u MUP-u
To što ste prijavili privremeni odlazak ili odjavili prebivalište ne znači samo po sebi da je automatski riješena i porezna rezidentnost.
Porezna uprava kod utvrđivanja promjene porezne rezidentnosti koristi posebne kriterije i dokumentaciju.
Kod promjene statusa:
- TI upitnik koristi se pri utvrđivanju promjene iz rezidenta Hrvatske u nerezidenta
- TU upitnik koristi se pri promjeni iz nerezidenta u rezidenta Hrvatske.
Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe – Porezna uprava →
Ako odlazite na dulje vrijeme ili vam obitelj, stan, posao i središte životnih interesa ostaju raspoređeni između dvije države, poreznu situaciju provjerite s Poreznom upravom.
Moram li odjaviti prebivalište u Hrvatskoj?
Ne uvijek.
Važno je razlikovati trajno iseljenje od privremenog odlaska u inozemstvo.
Ako se trajno iseljavate iz Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, prebivalište se odjavljuje.
Ako odlazite privremeno, primjerice zbog zaposlenja koje nije trajnog karaktera, i odlazak će trajati dulje od godinu dana, MUP predviđa prijavu privremenog odlaska iz Republike Hrvatske. Prebivalište u Hrvatskoj tada može ostati prijavljeno.
Privremeni odlazak može se prijaviti prije odlaska u policijskoj upravi ili postaji, a ako ste već u inozemstvu, prijava se može obaviti i putem nadležne hrvatske diplomatske misije ili konzularnog ureda.
Djeca i dječji doplatak kad roditelj radi u inozemstvu
Rad jednog ili oba roditelja u drugoj državi EU može utjecati na to koja je država nadležna za obiteljska davanja.
Kod obiteljskih naknada ne gleda se samo državljanstvo. Važni su radni status roditelja, država osiguranja i mjesto gdje djeca žive. Ako pravo postoji u dvije države, primjenjuju se pravila prvenstva i druga država u određenim slučajevima može isplaćivati razliku do višeg iznosa.
To zato nije jednostavno pravilo „radim u Njemačkoj = dobivam njemački doplatak” niti znači da se dva puna doplatka mogu slobodno primati istodobno.
Ako radite u jednoj od država za koje Dječok već ima poseban vodič, pogledajte:
→ Dječji doplatak iz Slovenije
Poseban slučaj – izaslani radnik
Izaslani radnik nije isto što i osoba koja napusti posao u Hrvatskoj i zaposli se kod stranog poslodavca.
Kod izaslanja hrvatski poslodavac šalje radnika na privremeni rad u drugu državu, a pod propisanim uvjetima radnik može i dalje ostati obuhvaćen hrvatskim sustavom socijalnog osiguranja.
Kod izaslanja unutar EU potvrda A1 služi kao dokaz koje se zakonodavstvo socijalne sigurnosti primjenjuje. Za uobičajeno izaslanje pravila predviđaju razdoblje do 24 mjeseca, uz propisane uvjete.
Važno: A1 se ne traži samo zato što osoba radi u inozemstvu. On je vezan uz situacije poput izaslanja i druge slučajeve određivanja mjerodavnog zakonodavstva.
Vraćate se u Hrvatsku nakon rada u inozemstvu?
Prije povratka pokušajte prikupiti dokumentaciju dok ste još u državi u kojoj ste radili.
Posebno sačuvajte:
- ugovor i potvrdu o prestanku rada
- posljednje obračune plaće
- potvrde o osiguranju
- poreznu dokumentaciju
- podatke o inozemnom poslodavcu
- dokumentaciju zavoda za zapošljavanje
- obrazac U1 ako je primjenjivo.
U1 – važan dokument nakon rada u EU
Ako ste radili u drugoj državi članici EU, kao i u Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu ili Švicarskoj, razdoblja osiguranja za slučaj nezaposlenosti mogu se uzeti u obzir kod utvrđivanja prava na hrvatsku novčanu naknadu za nezaposlene.
Ta se razdoblja potvrđuju dokumentom PD U1.
U1 izdaje nadležna služba države u kojoj ste radili. Ako ga sami ne pribavite, HZZ može službenim putem tražiti potvrdu od inozemne institucije, ali HZZ izričito upozorava da tada postupak može trajati dulje.
Zato je praktično, kad god je moguće, U1 zatražiti još dok ste u državi rada ili odmah nakon prestanka zaposlenja.
→ Dječok vodič: Novčana naknada HZZ-a
→ Dječok vodič: Prijava u evidenciju nezaposlenih
U1 i U2 nisu isto
U1 služi za potvrđivanje razdoblja osiguranja i podataka važnih za nezaposlenost nakon rada u drugoj državi.
U2 se koristi u drugoj situaciji: kada osoba već ima priznatu novčanu naknadu za nezaposlenost u jednoj državi i pod propisanim uvjetima odlazi tražiti posao u drugu državu uz nastavak primanja te naknade.
Primjer: osoba već prima hrvatsku novčanu naknadu i želi otići tražiti posao u drugu državu EU. HZZ može, ako su ispunjeni uvjeti, izdati PD U2 za prijenos naknade.
Zdravstveno osiguranje nakon povratka
Ako ste bili zaposleni u državi EU, EGP-a, Švicarskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu i nakon prestanka rada vraćate se u Hrvatsku bez novog zaposlenja, nemojte odgađati provjeru statusa u HZZO-u.
HZZO navodi da osoba koja se vraća nakon prestanka radnog odnosa u navedenim državama može regulirati hrvatsko obvezno zdravstveno osiguranje pod uvjetima propisanim za povratnike ako se HZZO-u javi u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, uz uvjet da joj je prestalo zdravstveno osiguranje u drugoj državi.
Za povratak iz drugih država pravila mogu biti drukčija, pa status treba provjeriti prema konkretnoj državi i osnovi osiguranja.
Dokumenti koje vrijedi čuvati
Nemojte nakon svakog preseljenja baciti fascikl jer „sigurno je sve negdje u sustavu”. 😁
Čuvajte dokumente koji mogu kasnije dokazivati:
- gdje ste radili
- koliko dugo ste bili zaposleni
- kada je radni odnos prestao
- gdje ste bili osigurani
- koju ste plaću ostvarivali
- koji je porez plaćen
- što ste ostvarivali od socijalnih ili obiteljskih prava.
Posebno su korisni ugovori, potvrde poslodavca, obračuni plaće, porezne potvrde i dokumenti inozemnih institucija.
Važno
Rad u inozemstvu nije jedna administrativna radnja.
Možete istodobno imati:
- radni status u jednoj državi
- obitelj koja živi u drugoj
- prebivalište prijavljeno u Hrvatskoj
- poreznu rezidentnost koja se posebno utvrđuje
- mirovinski staž u više država
- obiteljska prava koja se koordiniraju između država.
Zato se jedan odgovor iz jedne institucije ne može automatski primijeniti na sva ostala područja.
Ako niste sigurni, odvojeno provjerite rad i boravak, zdravstveno, mirovinsko, porez i obiteljska prava.
Česta pitanja
Ako odem raditi u Njemačku, moram li odjaviti prebivalište u Hrvatskoj?
Ne nužno. Ako se trajno iseljavate, prebivalište se odjavljuje. Ako je odlazak privremen i traje dulje od godinu dana, može se prijaviti privremeni odlazak iz Hrvatske.
Hoće li mi se godine rada u inozemstvu računati za mirovinu?
Ako ste radili u državi na koju se primjenjuju EU pravila koordinacije ili odgovarajući međunarodni ugovor, razdoblja osiguranja mogu se uzeti u obzir pri ostvarivanju mirovinskih prava. Svaka država zatim odlučuje o svojem dijelu prava prema svojim propisima.
Trebam li U1 ako se vraćam u Hrvatsku?
Ako nakon rada u drugoj državi želite ostvarivati pravo na naknadu za nezaposlene u Hrvatskoj, U1 je vrlo važan jer potvrđuje razdoblja osiguranja i druge podatke. HZZ podatke može tražiti i službenim putem, ali postupak tada može trajati dulje.
Mogu li dobivati dječji doplatak iz Hrvatske i države u kojoj radim?
U prekograničnim situacijama može postojati pravo u više država, ali primjenjuju se EU pravila prvenstva. Jedna država može biti primarno nadležna, a druga pod određenim uvjetima isplaćivati razliku.
Ako radim u inozemstvu, ostajem li automatski osiguran preko HZZO-a?
Ne treba to pretpostaviti. Kod rada u EU u pravilu se primjenjuje zakonodavstvo jedne države, najčešće države rada, osim ako se radi o posebnoj situaciji kao što je izaslanje. Promjene koje utječu na postojeći HZZO status treba na vrijeme prijaviti i provjeriti.
Službene informacije: Za rad u inozemstvu i povratak u Hrvatsku službene informacije možete provjeriti na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – HZZ za novčanu naknadu nakon rada u drugim državama EU i obrasce U1/U2, EURES Hrvatska za informacije o radu i uvjetima života u europskim državama, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – HZZO za prijavu, promjenu i odjavu zdravstvenog osiguranja, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – HZMO za mirovinska prava ostvarena radom u više država, Porezne uprave za poreznu rezidentnost i obveze povezane s inozemnim dohotkom, Ministarstva unutarnjih poslova – MUP za prijavu privremenog odlaska iz Hrvatske te na službenom portalu EU Your Europe za rad u drugim državama EU, socijalnu sigurnost, radne dozvole, stručne kvalifikacije i obiteljska davanja.
Pravni temelj
Za rad i prava unutar Europske unije važna su pravila o slobodnom kretanju radnika te uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, osobito Uredba (EZ) br. 883/2004 i provedbena Uredba (EZ) br. 987/2009. Za hrvatske postupke primjenjuju se i važeći propisi o prebivalištu, obveznom zdravstvenom osiguranju, mirovinskom osiguranju, tržištu rada i porezima te međunarodni ugovori koji se primjenjuju između Hrvatske i pojedine države.
Dječok napomena
Rad u inozemstvu najlakše je gledati kao nekoliko odvojenih ladica. Prije odlaska provjerite posao i boravak, zatim zdravstveno i mirovinsko osiguranje, porez i obiteljska prava. Prije povratka prikupite dokumente koji će vam kasnije trebati u Hrvatskoj.
Nemojte čekati da se vratite pa tek tada pokušavati otkriti što je trebalo uzeti od bivšeg poslodavca ili inozemne institucije. Jedan dokument spremljen danas može vam nekoliko godina kasnije uštedjeti mjesece dopisivanja.